Izabrani američki predsjednik Joe Biden mogao bi poduzeti povijesni korak i po prvi put na čelo Pentagona staviti ženu. Američki dužnosnici i politički analitičari kao najbolji izbor za tu poziciju ističu Michele Flournoy.

Njen izbor došao bi nakon burnog razdoblja u kojem su najviše položaje držala petorica muškaraca pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Posljednji koji je otišao je ministar obrane Mark Esper, kojeg je Trump u ponedjeljak otpustio nakon što se povukao oko pitanja kao što su povlačenje tripa i upotreba vojske za ugušivanje civilnih nereda, piše agencija AP.

Ako Flournoy bude izabrana, pred njom je zadatak smanjenja proračuna Pentagona i potencijalno sudjelovanje vojske u distribuciji cjepiva protiv koronavirusa. Da je Hillary Clinton pobijedila na predsjedničkim izborima prije četiri godine, Flournoy je bila očekivan izbor.

Smatraju je stabilnom osobom koja favorizira snažnu vojnu suradnju u inozemstvu. 59-godišnja Flournoy više je puta služila u Pentagonu, počevši od 1990-ih godina, a posljednji je put bila podtajnik obrane za politiku, od 2009. do 2012. godine. Flournoy je bila otvorena prema američkoj vanjskoj i obrambenoj politici, pogotovo tijekom prošle godine. Favorizira bližu međunarodnu suradnju, koja je protekle četiri godine bila nepovjerljiva i kritična prema saveznicima pod Trumpovom premisom ‘Amerika na prvom mjestu’.

Ona je članica uprave dobavljača Booz Allena Hamiltona, što bi kod nekih zastupnika moglo izazvati zabrinutost. Ali, njeni umjereni stavovi vjerojatno bi osigurali dvostranačku podršku za poziciju za koju je potrebna potvrda Senata. Za čelnika Pentagona spominju se još neka imena, ali odabir žene bio bi u skladu s Bidenovim obećanjem da će imati raznolik kabinet.

Ministarstvo obrane jedno je od tri ministarstva, uz financije i veterane, koje nikad nije vodila žena. Od osnivanja Pentagona 1947. godine vodilo ga je 28 muškaraca, uključujući trojicu u Trumpovoj administraciji – Jim Mattis, Esper i trenutni vršitelj dužnosti tajnika Christopher Miller. Svi oni bili su vojni veterani, a Flournoy nije bila u vojsci.

Poput Mattisa i Espera, Flournoy na Kinu gleda kao na najveći dugoročni izazov američkoj prevlasti na svjetskoj sceni. U srpnju je izjavila da SAD gube svoju vojno-tehnološku prednost nad ključnim konkurentima poput Kine i da glavni prioritet Pentagona mora biti preokret tog trenda. Također je bila protiv napuštanja Bliskog istoka. Umjesto toga, zagovara skromniju razinu kontinuirane prisutnosti. Podržala je ograničenu ulogu u Afganistanu koja se više temelji na terorističke prijetnje, a manje na obnovu zemlje.

“Želimo smanjiti svoje obveze, ali to želimo učiniti na način koji je pametan i koji štiti naše interese”, kazala je u ožujku o Afganistanu. O Sjevernoj Koreji rekla je da, iako nuklearno razoružanje treba ostati krajnji cilj, smatra da je teško očekivati da će Kim Jong-Un odustati od nukleranog oružja.

Što se tiče Irana, Flournoy se zalaže za revidirani pristup odvraćanja Islamske Republike prekidajući poznati obrazac slanja više američkih trupa u Zaljev kao odgovor na iranske provokacije, kao što je to učinila Trumpova administracija u svibnju prošle godine.

Flournoy je suosnivačica Westexec Advisorsa, konzultantske tvrtke koja korporativnim klijentima pruža savjete i analizu geopolitičkog rizika. Surađuje s vojnim stručnjacima i bivšim vladinim višim dužnosnicima, od kojih je jedan Antony Blinken, trenutno Bidenov najviši savjetnik za vanjsku politiku. Godine 2007. pomogla je stvoriti think tank – the Center for a New American Security.