Potpisan sporazum Ministarstva gospodarstva i Hrvatske gorske službe spašavanja vrijedan milijun kuna

U Nacionalnom parku Plitvička jezera potpisan je u petak Sporazum o suradnji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) vrijedan milijun kuna.

Resorni ministar Tomislav Ćorić rekao je da će to pridonijeti podizanju dosadašnje dobre suradnje s HGSS-om na novu, višu razinu u korist posjetitelja zaštićenih područja iz Hrvatske i svijeta.

Pročelnik HGSS-a Josip Granić rekao je da se sporazumom definira veća prisutnost njihovih spašavatelja u zaštićenim područjima, podizanje razine sigurnosti te dodatna edukacija djelatnika ministarstva i javnih ustanova.

Ministar Ćorić naglasio je važnost doprinosa HGSS-a u nedavnom proglašenju Parka prirode Dinara kao i na polju edukacije i širenju sigurnosti na zaštićenim područjima te je poručio kako potpisani sporazum u jednom djelu predstavlja formalizaciju dosadašnjih odnosa.

Projekt Uporaba LiDAR-a u inventarizaciji Šumskih ekosustava

U petak su također predstavljeni i rezultati projekta “Uporaba LiDAR-a u inventarizaciji Šumskih ekosustava u zaštićenim područjima prirode“.

Ćorić je rekao da se žele saznati podaci o zalihama šumskog bogatstva, a rezultati projekta trebali bi biti pomoć u povećavanju šumskih područja i drugdje u Hrvatskoj.

“Hrvatska na putu da postane niskougljična zemlja mora učiniti sve da se upravo područja poput Plitvičkih jezera, koja obiluju šumskim bogatstvom, prošire što je moguće više i drugdje u RH”, rekao je Ćorić.

Dodao je i kako bismo na taj način “otvorili perspektivu koja treba cijelom svijetu, a to je apsorpcija CO2 na najefikasniji mogući način”.

Projekt je predstavio Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  te je rekao da Plitvice imaju preko četiri milijuna stabala.

Javna ustanova NP Plitvička jezera pokrenula je 2014. godine lasersko skeniranje kompletne površine Parka, kao prvo takvo snimanje u Hrvatskoj, te je kompletna inventarizacija geoprostorne infrastrukture i prirodnih vrijednosti parka, kao potpuno automatiziran postupak prikupljanja prostornih podataka iz zraka, pokazala da šume prekrivaju 81 posto površine NP.

Prema rezultatima, među 4.007.362 stabla najzastupljenija je bukva sa 75.5 posto, slijedi jela s 19.5 postotnim udjelom, pa smreka s 4,4 posto dok od ostalih vrsta drveća ima najviše običnog bora i ot 24.521 stablo.

Na godišnjoj razini šume ovog nacionalnog parka povećaju biomasu za otprilike 100.000 tona, što godišnje akumuliraju 40.000 tona ugljika.

Ravnatelj NP Tomislav Kovačević najavio je da će se provesti novo snimanje metodom LiDAR kako bi se vidjelo koliki je novi godišnji šumski prirast te da se izračuna kolika je kompenzacija emisije CO2 u tom prirastu.

Komentiraj