POTENCIJALI ELEKTROMREŽE ‘Da nema lošu mrežu, Hrvatska bi mogla proizvoditi više struje’

Autor:

11.01.2024., Zagreb - Jutro nad gradom. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Emica Elvedji/PIXSELL

B&B otkriva kako Hrvatska trpi trostruke gubitke zbog zastarjele elektroenergetske mreže koja ne može primiti onoliko energije iz obnovljivih izvora koliko bi mogla proizvoditi i kako državni HEP i HOPS planiraju popraviti situaciju

Loše stanje elektroenergetske mreže u Hrvatskoj već odavno je dobro poznata činjenica. Zastarjela mreža dalekovoda, dijelova mreže niskog, srednjeg i visokog napona u koje se godinama nije ulagalo i posljedično veliki gubici u prijenosu energije koji premašuju uobičajene gubitke u razvijenim zemljama, još uvijek su razlog zbog kojega Hrvatska kaska za ostalim članicama Europske unije kada je riječ o standardima elektroenergetske mreže. Neadekvatna elektroenergetska mreža ima još jedan vrlo ozbiljan problem koji je sve vidljiviji kako raste interes ulagača za investicije u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Naime, takva mreža zbog zastarjelosti i nedostatnog kapaciteta teško i sporo prihvaća nove količine energije proizvedene iz OIE-a, što odbija investitore koji svoje projekte ne mogu provesti upravo zbog nemogućnosti predaje proizvedene energije u elektroenergetsku mrežu. Kako se investitori nose s ovim problemom za Business&Banking je objasnio direktor hrvatske podružnice španjolske tvrtke Acciona Energy Aljoša Pleić, koji kaže da svi investitori u pravilu gledaju samo sposobnost priključenja ili prihvata energije. „No rekao bih da to u svojoj naravi čak i nije glavni problem. Problem su ukupan prijenos energije i potrošnja. Oni su ključ cijele priče. Hrvatska ima potencijal za još više od 10-ak tisuća MW iz obnovljivih izvora energije koliko sada proizvode veliki OIE-i, no potrebni su infrastruktura i ekonomska aktivnost jer tu energiju netko mora i potrošiti. Do te točke ćemo doći, no sigurno ne u narednih nekoliko godina kako se komunicira“, kaže Pleić.

“Tržište i investitori će pronaći poslovni model po kojem će funkcionirati, a država mora stvoriti zakonske i tehničke okvire. To nedostaje. O provedbi da ne govorimo, pa sa svime kasnimo godinama”, upozorio je.

Zastarjela mreža dalekovoda u koju se godinama nije ulagalo jedan je od razloga lošeg stanja elektroenergetske mreže u Hrvatskoj. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

No zahvaljujući raspoloživim europskim fondovima i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) stvari se i u ovom energetskom području polako, ali sigurno mijenjaju nabolje. Naime, Europska unija već godinama planira formiranje unutarnjeg zajedničkog energetskog tržišta čiji bi važan segment bilo i tržište električne energije koje bi kroz razvijenu elektroenergetsku mrežu i međunarodne interkonekcije povezalo sve države članice Unije. Za taj su ambiciozni projekt već osigurana potrebna sredstva koja su namijenjena upravo razvoju energetske infrastrukture.

Iz Ministarstva gospodarstva, kojemu je odnedavno na čelu novi ministar Ante Šušnjar, potvrdili su da je jedan od instrumenata namijenjen upravo razvoju digitalnog društva, prometnoj povezanosti i razvoju energetske infrastrukture CEF (Connecting Europe Facility). „Sredstva iz CEF Energyja se ulažu u infrastrukturu koja povezuje dvije ili više zemalja članica i važna je za kreiranje zajedničkog unutarnjeg tržišta. Preduvjet za to je da se projekti nalaze na tzv. PCI listi (Project of Common Interest, odnosno Projekti od zajedničkog interesa), za koju je potrebno proći evaluaciju na razini EU-a“, objasnili su iz Ministarstva gospodarstva odgovarajući na upit B&B-a o tome na koji način Hrvatska može pronaći izvore sufinanciranja obnove elektroenergetske mreže.

‘Hrvatska ima potencijal za još 10-ak tisuća MW iz obnovljivih izvora energije, no to netko mora i potrošiti’

Iz Ministarstva napominju da su Hrvatskoj već odobrena sredstva za razvoj elektroenergetskog sustava, i to kroz projekte SINCRO GRID i Green Switch. Uz to, Hrvatska je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iskoristila 639 milijuna eura za revitalizaciju, izgradnju, digitalizaciju i jačanje prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava, a dodatna se sredstva za financiranje projekata razvoja elektroenergetskog sustava mogu povući i iz Modernizacijskog fonda, financijskog instrumenta EU-a formiranog u svrhu postizanja klimatske neutralnosti u skladu s Pariškim sporazumom. Fond je namijenjen podršci 13 država članica Europske unije s nižim dohocima kako bi lakše postigle ciljeve europskog zelenog plana podupiranjem zelene i socijalno pravedne tranzicije.

Ove je mogućnosti sufinanciranja projekata iz raspoloživih europskih izvora već dobrim dijelom iskoristio Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), koji je u proteklih 10 godina iz EU fondova osigurao značajna financijska sredstva namijenjena razvoju i revitalizaciji prijenosne mreže, a to namjerava činiti i u narednom razdoblju. Najvećim su dijelom iskorištena sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), ali i iz Fonda solidarnosti Europske unije te iz Instrumenta za povezivanje Europe i programskog fonda Obzor 2020.

U mandatu bivšeg predsjednika Uprave Frane Barbarića HEP nije maksimalno iskoristio sufinanciranje obnove mreže iz EU fondova. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

„U budućem razdoblju očekuje nas ugovaranje financijskih sredstava iz programa REPowerEU, financiranje projekata iz Modernizacijskog fonda, programa Obzor Europa i Digitalna Europa te iz Kohezijskih fondova za projekte HOPS-a koji su u pripremi“, objasnio je predsjednik Uprave HOPS-a Igor Ivanković. Kroz program NPOO 2021. – 2026., dodao je Ivanković, osigurana su bespovratna sredstva u iznosu od 218,2 milijuna eura namijenjena revitalizaciji i povećanju prijenosne moći 550 kilometara nadzemnih vodova, što je bilo nužno kako bi se omogućilo priključenje dodatnih 1500 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u razdoblju do 2026.

Također u okviru NPOO-a osigurana su sredstva i za realizaciju Projekta zamjene 110 kV podmorskih kabela do nekoliko hrvatskih otoka, a to je ujedno i strateški projekt hrvatske vlade. Tim se projektom započetim početkom ove godine zamijenilo šest dionica 110 kV podmorskih kabela, uključujući i rekonstrukcije kabelskih stanica, kabelskih dijelova i ostalih priobalnih zahvata, a radovi su, kako je rekao Ivanković, upravo u završnoj fazi, odnosno trebali bi biti gotovi do kraja lipnja ove godine. „U svrhu sanacije posljedica potresa iz 2020. i vraćanja elektroenergetske infrastrukture u funkcionalno stanje na razinu prije potresa, HOPS-u je iz Fonda solidarnosti Europske unije ukupno odobreno 35,4 milijuna eura sredstava, od čega 11,6 milijuna eura za štete nastale u ožujku na području Grada Zagreba i okolice te 23,9 milijuna eura za sanaciju štete nastale na širem području Sisačko-moslavačke županije krajem prosinca 2020.“, tumači dalje Ivanković.

HOPS je u proteklih 10 godina iz EU fondova osigurao značajna financijska sredstva za razvoj i revitalizaciju prijenosne mreže

Također, za projekte koji uključuju izvođenje radova iz sredstava državnog proračuna očekuje se naknada za radove plaćene u drugoj polovici 2023., u iznosu od ukupno 2,6 milijuna eura u dijelu koji je potreban za završetak projekata iznad iznosa osiguranog iz Fonda solidarnosti. HOPS-u je također još 2014. iz Fonda solidarnosti EU-a za sanaciju šteta od elementarne nepogode odobren iznos od 354,4 tisuće eura, odnosno tadašnjih 2,73 milijuna kuna za sanaciju štete na prijenosnoj mreži nastale u veljači 2014. na području Gorskog kotara kada je uslijed iznimno velikih količina ledene kiše i stvaranja debelog sloja leda došlo do rušenja dalekovodnih stupova.

HOPS se također aktivno uključio i u europske projekte od zajedničkog interesa te je iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF – Connecting Europe Facility) financirao provedbu velikih infrastrukturnih prekograničnih projekata od zajedničkog interesa za EU (PCI – Projects of Common Interest), od kojih su za projekt pametnih mreža sudjelovali slovenski distribucijski sustav SODO i prijenosni ELES u projektu SINCRO.Grid koji je završen 2021. HOPS-u je tada odobreno 13,6 milijuna eura nepovratnih sredstava.

Igor Ivanković, predsjednik Uprave HOPS-a, očekuje ugovaranje sredstava iz programa REPowerEU i drugih fondova. FOTO: HOPS

„U tijeku je provedba još jednog značajnog projekta GreenSwitch do 2028. za koji je predviđeno 5,7 milijuna eura sredstava iz EU izvora za HOPS, a u projektu sudjeluju partneri iz Slovenije i Austrije. Također, projekti kibernetičke sigurnosti HOPS-a također su financirani sredstvima CEF-a u iznosu od 535,6 tisuća eura“, ispričao je Ivanković. HOPS dodatno koristi i 1,3 milijuna eura odobrenih sredstava za provedbu razvojno-inovativnih projekata koje provode u suradnji s akademskom zajednicom te gospodarstvenicima iz Hrvatske i EU-a, a sufinancirani su iz programa Obzor 2020., namijenjenog istraživanju i inovacijama te iz programa LIFE, namijenjenog zaštiti okoliša i klime.

I Hrvatska elektroprivreda (HEP) do sada je uložila više od 333 milijuna eura u već dovršene projekte ili projekte koji su u tijeku koji se odnose na razvoj, obnovu i proširenje te okolišnu prihvatljivost distribucijske elektroenergetske mreže, potvrđeno je za Business&Banking iz te tvrtke kojoj je na čelu Vice Oršulić. Od tog je iznosa 199 milijuna eura bespovratnih sredstava namaknuto iz različitih fondova EU-a.

Iduće će godine pokazati hoće li nova uprava HEP-a na čelu s Vicom Oršulićem popraviti situaciju i u značajnijoj mjeri iskoristiti mogućnost povlačenja sredstava iz europskih fondova. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

„U razdoblju od 2017. do 2023. godine realizirani su projekti ukupne vrijednosti 43,8 milijuna eura i sufinancirani u iznosu od 40 milijuna eura“, stoji u odgovoru HEP-a. Iz tog je podatka razvidno da u vrijeme šestogodišnjeg mandata bivšeg predsjednika Uprave Frane Barbarića, koji je HEP vodio od kraja 2017. pa do smjene u prosincu 2023. tvrtka nije maksimalno iskoristila mogućnost sufinanciranja projekata obnove mreže iz europskih fondova. Iduće će godine pokazati hoće li nova uprava na čelu s Vicom Oršulićem popraviti situaciju i u značajnijoj mjeri iskoristiti mogućnost povlačenja sredstava iz europskih fondova.

Od projekata koje je HEP do sada proveo valja izdvojiti projekt 3Smart koji ima za cilj stvaranje okvira za sveobuhvatno gospodarenje energijom u zgradama, distribucijskim mrežama i glavnim infrastrukturama gradova u dunavskoj regiji, zatim Pilot projekt uvođenja naprednih mreža, u sklopu kojeg je ugrađena napredna mjerna infrastruktura te proveden razvoj i optimizacija konvencionalne mreže kao i automatizacija srednjenaponske mreže u pet distribucijskih područja HEP ODS-a (Operator distribucijskog sustava).

Aljoša Pleić, direktor hrvatske podružnice španjolske tvrtke Acciona Energy, ističe da su problem ukupan prijenos energije i potrošnja. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Tu je i projekt FlexGRID koji je pokrenut kako bi se izgradila pametna mreža koja može prihvatiti visoki udio obnovljivih izvora energije jer OIE-i sve intenzivnije ulaze u elektroenergetsku mrežu. Uz to dovršen je i projekt pod nazivom ATTEST u sklopu kojeg je razvijena sigurna ICT platforma za rad, planiranje i upravljanje imovinom elektroenergetskog sustava. „Također, HEP ODS je bio i korisnik Fonda solidarnosti u svrhu financiranja aktivnosti na vraćanju distribucijske mreže u prvobitno stanje nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Uz navedene projekte HEP ODS je u razdoblju 2016.-2021. sudjelovao i u međunarodnom projektu s područja implementacije pametnih mreža razvoj SINCRO.GRID, u kojem je s hrvatske strane nositelj bio HOPS“, stoji dalje u odgovoru HEP-a.

Napominju i da su u području distribucijske mreže u tijeku ukupno četiri projekta ukupne vrijednosti 289,8 milijuna eura, od čega 158,6 milijuna eura iznosi sufinanciranje iz fondova EU-a ili NPOO-a. Najveći među njima je projekt Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže, čija se provedba sufinancira sredstvima Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. U sklopu projekta planira se modernizacija dalekovoda i pripadajuće infrastrukture unutar područja Natura 2000, zamjena postojećih i izgradnja novih dionica podmorskih kabela za napajanje otoka te proširenje napredne mreže na područja s razvojnim posebnostima kao što su otoci i mjesta s malim brojem korisnika, a sve s ciljem stvaranja uvjeta u distribucijskoj mreži za prihvat većih količina energije iz obnovljivih izvora energije. U sklopu prekograničnog projekta elemenata GreenSwitch HEP ODS će na području Elektroprimorja Rijeka na više lokacija na otocima i Gorskom kotaru ugraditi elemente napredne mreže, navode iz HEP-a i dodaju da će se kroz projekte LIFE Danube Free Sky i LIFE SUPport obaviti zahvati na distribucijskoj mreži s ciljem zaštite bioraznolikosti.

‘HEP ODS će na više lokacija na otocima i u Gorskom kotaru ugraditi elemente napredne mreže’, navode iz HEP-a

„Obnova, jačanje i modernizacija distribucijske elektroenergetske mreže jedan je od ključnih elemenata u provedbi energetske tranzicije Europske unije prema dekarboniziranom energetskom sustavu. Spomenute aktivnosti doprinose daljnjoj integraciji unutarnjeg energetskog tržišta EU-a te interoperabilnosti prekograničnih i međusektorskih mreža, čime se olakšava dekarbonizacija na razini EU-a te osigurava sigurnost opskrbe. Europska unija stoga za takve projekte izdvaja značajna sredstva.

U tu svrhu na raspolaganju su Modernizacijski fond, Inovacijski fond, Connecting Europe Facility, Just Transition Fund, REPower, kao i kreditna sredstva financijskih institucija na razini EU-a“, stoji u odgovoru HEP-a, čime potvrđuju da će se nacionalni elektroenergetski operater, osim na vlastita sredstva, i nadalje oslanjati na izdašna sredstva iz namjenskih europskih fondova kako bi do kraja proveo projekte razvoja napredne mreže, ali i drugih razvojnih projekata koji će modernizirati distribucijsku mrežu Hrvatske.

UVJETI PRENOŠENJA ČLANAKA: Svi članci objavljeni u izdanjima Nacional News Corporationa njegovo su vlasništvo. Nacional News Corporation dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka iz svojih izdanja u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka isključivo kao kratku vijest od najviše deset redaka (300 znakova) uz obavezno navođenje izvora. Nacional News Corporation tužit će prekršitelje pred sudom u Zagrebu.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Avatar photo
NijeRuza

prije 4 tjedna

Pa skinite se s BH struje, obećavam vam da će vam odmah biti puno lakše!