POSLOVNI BLJESAK: ‘Grad Vukovar ohrabrio je mnoge poduzetnike na prvi korak’

Porezne olakšice i poticajne mjere, povlaštene cijene zemljišta za poduzetnike i izdavanje građevinskih dozvola u roku 20-ak dana, samo su neke od mjera kojima se Vukovar od statusa potpomognutog područja počeo izdizati u perspektivno gospodarsko središte

U idućih deset godina grad Vukovar će postati nacionalno prepoznatljiva lokacija uspješnog i dinamičnog gospodarstva koja snažno privlači ulagače te u kojoj se otvaraju nova i kvalitetna radna mjesta. Stoji to u Strategiji razvoja grada Vukovara 2021-2031. I već ove godine taj se dokument pokazao ispravnim putem jer je Vukovar od jednog od najnerazvijenijih gradova u području od posebne državne skrbi, postao grad koji od 2017. ima kontinuirani rast broja zaposlenih, prvi je grad u Hrvatskoj po prihodima poduzetnika te ima čak 60 posto više obrta u posljednje četiri godine. Business&Banking istražio je razloge ovog ubrzanog razvoja grada dosad opterećenog političkim zavrzlamama i masovnim odlaskom mladog stanovništva.

Kako kaže Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, do porasta broja radnih mjesta u Vukovaru došlo je prije svega jer se uprava grada zauzela za gospodarstvo kao ključni čimbenik razvoja:

„Od samog početka smo posvetili izuzetno veliku pažnju gospodarstvu i to u različitim segmentima. Taj pristup je posljedica pozitivnih trendova koje bilježimo. Kada govorimo o konkretnim stvarima treba istaknuti projekte poput Programa poticanja poduzetništva na području grada Vukovara, kroz koji smo desetke milijuna kuna plasirali izravno u vukovarsko gospodarstvo i njegove poduzetnike. Treba se prisjetiti i projekta Obrtničke ulice, zadruge Vrhunsko vukovarsko, zadruge vukovarskih vinara, kao i činjenice da je Vukovar postao središte pozivnih centara (HEP, Croatia osiguranje, Hrvatska pošta te Travel Management Company). Ulagali smo i u gospodarsku infrastrukturu – 36 milijuna kuna uložili smo u kupnju prostora na području bivšeg sportskog aerodroma u Borovu naselju, na kojem će se širiti nova gospodarska zona. Svim našim naporima najbolje svjedoči izgled današnje Vukovarske gospodarske zone koja je gotovo u potpunosti popunjena, a u njoj su smještene brojne tvrtke. U Vukovar smo doveli i tvrtku Enikon Aerospace koja proizvodi dijelove interijera za avione poput Boeinga i Airbusa. Uspjesi kreću uvijek od običnog razgovora s poduzetnicima kojima pristupamo vrlo profesionalnim i otvoreno te tako stvaramo pozitivnu poduzetničku klimu koja je uvelike prepoznata.“

Prema podacima FINA-e o usporedbi poduzetnika koji posluju u županijskim središtima, Vukovar je već nekoliko godina zaredom prvi po prihodima poduzetnika, moguće ponajviše zato što je ondje i sjedište tvrtke Prvo plinarsko društvo. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Temeljem Javnog poziva odabrane su, isto tako, tri najperspektivnije i najkvalitetnije poslovne ideje čiji je daljnji razvoj i probitak na tržištu potaknut s po 100.000 kuna. Penava pojašnjava da je riječ o novim tvrtkama i mladim ljudima koji su se javili s inovativnim idejama koje su kao Grad htjeli poduprijeti:

„Tvrtke su dobile sredstva za svoj daljnji rast i razvoj. Njihove ideje osiguravaju učinkovitost i funkcionalnost na raznim područjima te smo u njihovim idejama vidjeli potencijal daljnjeg razvoja gospodarstva u Vukovaru. Grad Vukovar im je na ovaj način pružio svoju podršku u rastu i borbi na tržištu te pokazao kako je interes usmjeren na stvaranje novih dodanih vrijednosti u gospodarstvu. Vjerujem kako smo ovom novom mjerom dali vjetar u leđa našim poduzetnicima i to u ključnim trenucima za njihov daljnji rast i razvoj.“

Grad Vukovar je u sklopu Programa bespovratnih potpora u poljoprivredi u 2021. godini osigurao milijun kuna, čime je pomoć dobilo 39 vukovarskih poljoprivrednika. Prema riječima Kristine Bilić, pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo, cilj programa je podržati aktivnosti i ulaganja poljoprivrednika u primarnu proizvodnju kao i u preradu poljoprivrednih proizvoda putem dodjele bespovratnih potpora koje predstavljaju potpore male vrijednosti:

„Koliko su mjere uspješne i prepoznatljive vidljivo je po iskorištenosti sredstava, stoga je važno naglasiti da su 2021. sredstva u cijelosti iskorištena. Kako bismo pomogli poljoprivrednim gospodarstvima u održavanju njihova poslovanja, napredovanju i konkurentnosti na tržištu, poticaje u poljoprivredi kreiramo u suradnji s poljoprivrednicima i u skladu s njihovim trenutačnim potrebama. Isto tako, prošla je godina zaključena s 515 obrta koji posluju u Vukovaru, što je povećanje od gotovo 60% u posljednje četiri godine. Prvenstveno su to građevinski, ugostiteljski i trgovački obrti. Zasigurno su mjere koje su bile usmjerene na poduzetnike početnike, putem kojih smo sufinancirali troškove otvaranja obrta, nabavu opreme, materijala, polučila uspjeh i ohrabrila mnoge na prvi korak. Za one obrte i tvrtke koje se bave proizvodnjom postoje i druge olakšice, što je sigurno jedan od razloga povećanja broja obrta u posljednje četiri godine.“

Grad Vukovar pokrenuo je i neke kapitalne projekte, neki su u završnoj fazi, a jedan od najvećih i najvažnijih projekata je pročišćivač otpadnih voda. FOTO: Miroslav Slafhauzer

Prvi proritet spomenute Strategije, kaže Kristina Bilić, poboljšanje je poslovnog okruženja iz kojeg proizlaze tri posebna cilja – unaprjeđenje kvalitete poduzetničke infrastrukture i poticanje ulaganja, poboljšanje zapošljivosti radne snage i jačanje prepoznatljivosti vukovarskog gospodarstva. Drugi prioritet je poticanje inovativnosti, digitalizacije i održivosti u gospodarstvu iz kojeg proizlaze dva cilja – podizanje tehnološke razine u gospodarstvu te podrška ulaganjima poduzetnika u zelenu tranziciju. Treći prioritet odnosi se na poboljšanje konkurentnosti koji za cilj ima poboljšanje konkurentnosti u poljoprivredi i poboljšanje kvalitete turističke ponude i upravljanja destinacijom:

„Grad Vukovar postao je grad središte Urbanog područja Vukovar te se nadamo da ćemo u narednom financijskom periodu iskoristiti sve mogućnosti financiranja putem EU sredstava za ulaganja u infrastrukturne projekte koji će značajno doprinijeti razvoju gospodarstva. Krajnji cilj je jačanje prepoznatljivosti vukovarskog gospodarstva te privlačenje investitora koji će dugoročno graditi svoje poslovanje u Vukovaru.“

Marina Vlajčić, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i imovinu, objasnila je koje su uvjete ponudili poduzetnicima da bi grad došao na prvo mjesto po prihodima poduzetnika u Hrvatskoj. Kaže da se Vukovar ističe kao lokacija s brojnim pogodnostima za ulaganja poduzetnika:

„Jedna od pogodnosti su zasigurno porezne olakšice, povlaštene cijene zemljišta za poduzetnike, kontinuirana ulaganja u gospodarstvo putem poticajnih mjera iz sredstava kako Grada Vukovara tako i Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Prilikom pripreme europskih projekata vodili smo računa o poduzetnicima s područja Grada Vukovara tako da su putem Intervencijskog plana Grada Vukovara značajna sredstva usmjerena upravo na razvoj poduzetništva, govorimo o projektima ukupne vrijednosti sedam milijuna kuna. Bitno se osvrnuti i na sektor turizma koji obuhvaća značajan broj poduzetnika i jedna je od važnih gospodarskih djelatnosti u Vukovaru. Vukovar je u 2022. godinu ušao s odličnim turističkim rezultatima. U 2021. godini imamo porast od 87% u dolascima i gotovo 104% u noćenjima u odnosu na 2020. Sve to omogućuje našim poduzetnicima izuzetno povoljnu poslovnu klimu i ostvarivanje većih prihoda.“

Vukovar od 2017. ima kontinuirani rast broja zaposlenih.

Još jedan važan korak naprijed za poslovanje i poduzetnike Vukovar je napravio kad je u pitanju brzina dobivanja građevinske dozvole. Prema podacima Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine, Grad Vukovar je među najbržim gradovima u Republici Hrvatskoj po brzini izdavanja građevinske dozvole. Marina Vlajčić kaže:

„Prema podacima za 2021., građevinska dozvola u Gradu Vukovaru izdaje se prosječno u roku od 23,7 dana, dok se u 2020. građevinska dozvola izdavala u prosjeku u roku od 32,5 dana. Iz navedenih podataka proizlazi da smo uspjeli značajno povećati brzinu izdavanja građevinskih dozvola pa su se građevinske dozvole u 2021. u prosjeku izdavale gotovo devet dana brže nego u 2020. godini. Brzo izdavanje građevinskih dozvola jasan je pokazatelj učinkovitosti gradske uprave i svakako jasna poruka i poziv investitorima za ulaganje i građenje na području Grada Vukovara.“

‘U Vukovar smo doveli i Enikon Aerospace, tvrtku koja proizvodi dijelove interijera za avione poput Boeinga i Airbusa’, kaže Penava

Grad Vukovar pokrenuo je i neke kapitalne projekte, a neki su u završnoj fazi, koji će isto tako poduzetnicima poboljšati proces poslovanja. Jedan od zasigurno najvećih i najvažnijih projekata jest pročišćivač otpadnih voda. Dražen Čulig, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo, kaže da je postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda dio projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara“ vrijednog gotovo 362 milijuna kuna, čiji je osnovni cilj poboljšanje sustava javne vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na području aglomeracije Vukovar:

„Izgradnjom postrojenja ukinut će se postojeći ispusti u samu rijeku Dunav. Sabirna točka svih ispusta će biti pročišćivač. Sva voda dolazit će na jednu točku gdje će nakon grube i fine rešetke te dodatne biološke obrade, pročišćena voda biti ispuštena u rijeku Dunav. Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda omogućit će zdraviji ambijent, očuvanje okoliša te sređeniji i kvalitetniji sustav odvodnje. Pročišćena, obrađena te ekološki prihvatljiva voda uvelike će doprinijeti normalnom razvoju biljnog i životinjskog svijeta rijeke Dunav kao i kvaliteti života svih građana. Rok za dovršetak radova i puštanje uređaja u pogon očekuje se početkom 2023. godine.“

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava krajem prošle godine primio je grupu developera koji su radili na stvaranju računalne igrice o obrani Vukovara 1991.. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Da je obrazovanje nužno da bi neka zajednica bila uspješnija, vukovarska gradska uprava shvatila je i unijela nekoliko važnih promjena – najvažnija jest rad u dvije smjene u vrtićima. Darko Dimić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje, ističe da je produžetak radnog vremena vrtića realizirano projektom ‘’Vrtić za bolji život’’:

„Ono što je najvažnije, ovaj projekt će doprinijeti ravnoteži poslovnog i obiteljskog života zaposlenih roditelja. Vrijednost projekta je 3,5 milijuna kuna, od čega je 85% sufinancirano sredstvima iz EU fondova, dok je 15% osigurano iz državnog proračuna. Radno vrijeme vrtića je stoga od 6 do 22 sata, čime je podignut pedagoški standard predškolskog odgoja u Gradu Vukovaru, a zaposleno je i 25 osoba kako bi se ovakvo radno vrijeme moglo nesmetano provoditi. Cijena dječjeg vrtića koju plaćaju roditelji za prvo dijete je 490 kuna, za drugo 441 kunu, dok je boravak trećeg djeteta besplatan, a razliku troškova podmiruje Grad. Grad Vukovar za rad dječjih vrtića u prošloj godini izdvojio je 12,6 milijuna kuna. Osim za obnovu škola i izgradnju sportske infrastrukture, Grad Vukovar izdvaja i za stipendije učenicima i studentima te za sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola i međumjesni prijevoz učenika srednjih škola i redovnih studenata. Grad svim učenicima osnovnih škola financira radne bilježnice, bilježnice, preobuku, pomoćni materijal za učenike prvih razreda te besplatnu školsku prehranu za djecu u riziku od siromaštva, a osiguravamo i pomoćnike u nastavi te program produženog boravka u osnovnim školama.“

Kristina Bilić ističe da je 2021. zaključena s 515 obrta koji posluju u Vukovaru, što je povećanje od gotovo 60 posto u 4 godine

B&B od Dubravke Jurline Alibegović, znanstvene savjetnice u trajnom zvanju na Ekonomskom institutu u Zagrebu, dobio je pojašnjenje ovih pozitivnih pomaka kad je Grad Vukovar i poduzetnici u Vukovaru u pitanju. Ona kaže da je Grad Vukovar još nedavno, prema podacima 2018. godine, prema indeksu razvijenosti imao status potpomognutog područja jer je prema indeksu ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske:

„Povećanje broja aktivnih poduzetnika i rezultata njihova poslovanja, otvaranje novih radnih mjesta, smanjivanje stope nezaposlenosti itekako utječe na razvoj lokalne sredine, grada ili županije. Za očekivati je da će novo ocjenjivanje i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti ukazati i na bolju poziciju na rang ljestvici stupnja razvijenosti grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije.“

Kristina Bilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, ističe da su se kroz mjere za poduzetnike početnike sufinancirali troškovi otvaranja obrta, nabave opreme i materijala te da je to mnoge ohrabrilo. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Kad su u pitanju mjere, Dubravka Jurlina Alibegović pojašnjava koje su najučinkovitije kad govorimo o prihodima poduzetnika. Kao i uvijek, ističe, da bismo znali kakvi su rezultati postignuti provedenom mjerom i u kojoj je mjeri ona utjecala na poboljšanje osobne iskaznice poduzetnika, potrebno je provesti cjelovitu evaluaciju rezultata u skladu s utvrđenim ciljevima koji su se željeli postići samom mjerom:

„Znamo da, primjerice, poticajne mjere za investicijske projekte imaju posve drugačije ciljeve od poreznih potpora namijenjenih mikropoduzetnicima, malim, srednjim ili velikim poduzetnicima, poduzetnicima u pojedinoj djelatnosti ili sektoru, potpora usmjerenih za otvaranje novih radnih mjesta, potpora za pokriće kapitalnih troškova, za radno intenzivne projekte ulaganja ili za modernizaciju proizvodnje (automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju). Prirez porezu na dohodak je vrsta lokalnog poreza kojom općine i gradovi ostvaruju prihode za financiranje rashoda poslovanja ili rashoda usmjerenih razvojnim aktivnostima u lokalnim sredinama. Oslobađanje poreznih obveznika, zaposlenih koji su obveznici poreza na dohodak, od tog javnog davanja, ima pozitivnu i negativnu stranu. Pozitivna se odnosi na smanjenje poreznog tereta za obveznika, dok je negativna u tome što manji prihodi u općinskom ili gradskom proračunu ograničavaju prihode za financiranje šire lepeze i kvalitete javnih usluga građanima i poduzetnicima koji žive i rade u općini ili gradu. Prihodi poduzetnika nisu u izravnoj korelaciji s prirezom jer je obveznik prireza porezu na dohodak fizička osoba, dakle, zaposlena osoba koja ostvaruje dohodak kod poduzetnika i prihod od prireza usmjerava se u općinsku ili gradsku ‘blagajnu’ prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, a ne na račun poduzetnika.“

Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ministrica uprave u vladi Tihomira Oreškovića, a sada savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu, kaže da je Vukovar po indeksu razvijenosti bio ispod prosjeka RH. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Sporost i tromost birokracije jedan je od najvećih problema koje poduzetnici često navode, pa je ubrzavanje procesa dobivanje građevinske dozvole u Vukovaru, smatra Dubravka Jurlina Alibegović, dobar znak. Nažalost, neovisna istraživanja, međunarodne usporedbe i rangiranja ukazuju na složenost i sporost administrativnih procedura u Hrvatskoj:

„Tako, primjerice, istraživanje Doing Business koji provodi Svjetska banka i u kojem se ocjenjuju propisi koji unapređuju poslovne aktivnosti i oni koji ga ograničavaju ukazuje da je za Hrvatsku i dalje izazov u dijelu koji se odnosi na otvaranje tvrtke – potreban je prevelik broj dana za njeno otvaranje i izuzetno velik broj procedura – kao i složenost i dugo trajanje postupka za stjecanje građevinske dozvole. Globalni izvještaj o konkurentnosti (World Economic Foruma) u svom izvještaju o procjeni okruženja konkurentnosti među zemljama svijeta, s uvidom u pokretače produktivnosti i prosperiteta, navodi da prema percepciji poduzetnika Hrvatsku karakterizira neučinkovita državna birokracija.

‘Prihodi poduzetnika nisu u izravnoj korelaciji s prirezom jer je obveznik prireza porezu na dohodak fizička osoba’

Birokratski aparat na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini je ogroman i treba ga osuvremeniti, procese pojednostaviti, digitalizirati, postojeće baze podataka povezati, službenike educirati u skladu s potrebama udovoljavanja zahtjevima i očekivanjima poduzetnika i građana koji su korisnici javnih usluga za koje izdvajaju poprilične financijske iznose.“

U birokratski aparat u najširem smislu Dubravka Jurlina Alibegović svrstava i izabranu vlast na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koja treba imati ne samo osnovnog političkog znanja, već i temeljnih znanja i vještina za upravljanje javnim poslovima te sposobnost vođenja, donošenja i provođenja stabilnih i predvidljivih politika kojima će se postići održivi razvoj na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Tu svakako treba ubrojiti nužnost provođenja reforme i digitalizacije javne uprave i lokalnih jedinica vlasti.

Komentiraj