Posljedice potresa: Mirogoj među najugroženijim lokalitetima u Europi

Autor:

Saša Zinaja/NFoto

Nakon dvaju snažnih potresa prošle godine zagrebačko groblje Mirogoj jako je oštećeno pa će mu se znatnije financijski pomoći u obnovi iz programa Europske unije
Nakon dvaju potresa, u ožujku i prosincu prošle godine, Zagrebačko groblje Mirogoj jako je oštećeno uvršteno je među sedam najugroženijih lokaliteta u Europi ove godine. Zato će mu se — zasad simbolično, a u budućnosti znatnije — financijski pomoći u obnovi. Ostalih šest spomeničkih lokaliteta su: zupčanik 130 godina stare parne željeznice u Austriji, pet južnih egejskih otoka, veronski vrtovi Giusti, manastir Dečani na Kosovu, zgrada središnje pošte u Sjevernoj Makedoniji i kapelica San Juan de Socueva and Hermitage u Španjolskoj. Povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel, pozivajući se na solidarnost cijele Europe, posebno je izdvojila stradanja hrvatskih kulturnih dobara u razornim potresima i obećala daljnju pomoć Europske unije kroz program Obzor, u kojem je upravo za kulturnu baštinu izdvojeno 600 milijuna eura.
Program 7 najugroženijih lokaliteta (7 Most Endangered) pokrenula je 2013. godine organizacija Europa Nostra u suradnji s Institutom Europske investicijske banke, uz potporu programa Kreativna Europa Europske unije.
Kako su rekli u Ministarstvu kulture i medija, Mirogoj je u potresu u ožujku znatno stradao, a dodatne su štete primijećene nakon potresa u prosincu 2020.:
„Budući da je riječ o jednom od najznačajnijih ne samo zagrebačkih i nacionalnih, nego i europskih spomenika, Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Gradom Zagrebom odlučilo je nominirati Mirogoj za program 7 najugroženijih lokaliteta te tako upoznati širu hrvatsku i europsku javnost s vrijednostima tog spomeničkog kompleksa. U potresima koji su pogodili Zagreb narušeni su dijelovi konstrukcije Mirogoja te su stradala glavna obilježja kompleksa, arkade i paviljoni, ali i nadgrobni spomenici i privatne kapele. Mnoge su štete uočene i na crkvi Krista Kralja. Obnova ove spomeničke cjeline vrlo je složena pa će stoga biti potreban pažljiv i dugotrajan rad kako bi ona bila uspješna, održiva i dostojna samog kompleksa. Prema gruboj procjeni, šteta iznosi više od 60 milijuna kuna, a preciznija procjena troškova obnove bit će poznata nakon izrade cjelovite projektne dokumentacije.
Najviše pogođene sjeverne arkade 
Najviše su stradale sjeverne arkade i paviljoni. Na dijelovima arkada su pukotine na kupolama, svodovima i lukovima, otpali su dijelovi žbuke te se urušili dijelovi balustrade. Mnogi nadgrobni spomenici na otvorenome dijelu groblja su oštećeni, kao i pojedine privatne kapele i crkva Krista Kralja.
Kao slavni primjer europske neoklasicističke arhitekture i istaknuto djelo slavnog Hermana Bolléa, Mirogoj ima kulturnu, povijesnu, arhitektonsku, likovnu, emotivnu i ambijentalnu vrijednost. Budući da su ondje pokopani brojni hrvatski uglednici, od umjetnika, književnika i glazbenika do znanstvenika, sportaša i političara, smatra se hrvatskim nacionalnim Panteonom.
Mirogoj je multikonfesionalan kompleks groblja, a po svom arhitektonskom oblikovanju spada u dominantne tipove devetnaestostoljetnog groblja, prema talijanskim i srednjoeuropskim uzorima. Ta njegova europska obilježja prepoznale su europske ustanove pa je Mirogoj uvršten u Rutu europskih groblja i član je Udruge značajnih europskih groblja.
„Pomoću programa 7 najugroženijih lokaliteta (7 Most Endangered) pridonijet će se osvještavanju europske stručne i šire javnosti o vrijednosti Mirogoja. Kulturna baština odraz je identiteta svakog naroda i dio zajedničkog europskog identiteta pa je izuzetno važno predati je naraštajima koji dolaze. Stoga vjerujemo da ćemo u suradnji s Europom Nostrom i Institutom Europske investicijske banke, kao i drugim partnerima, u duhu zajedništva i solidarnosti obnoviti taj iznimni nacionalni spomenik i naglasiti važnost očuvanja i obnove kulturne baštine. Cjelovita obnova kompleksa crkve Krista Kralja i arkada na Mirogoju predstavlja izuzetno složen projekt s obzirom na karakter oštećenja i vrste radova koji uključuju sanaciju i ojačanje konstrukcije, građevinsku sanaciju i opsežne i raznovrsne konzervatorsko-restauratorske radove na brojnim arhitektonskim elementima i materijalima. S obzirom na sve te čimbenike, osobito su važni hodogram i dinamika radova, a do konačne obnove može proći i desetak godina, rekli su za Zagreb News iz Ministarstva kulture i medija.
Europa Nostra jedna je od najvećih i najuglednijih europskih nevladinih organizacija posvećenih očuvanju i promociji kulturne i prirodne baštine i zalaže se za spas ugroženih europskih spomenika, lokaliteta i krajolika, posebice putem programa 7 najugroženijih lokaliteta. Ministarstvo kulture i medija, na temelju dugogodišnje i plodne suradnje s Europom Nostrom, nominiralo je povijesni kompleks groblja Mirogoj za program 7 najugroženijih lokaliteta, a pritom je usko surađivalo s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode.
U Zagrebačkom holdingu, podružnica Gradska groblja, istaknuli su da će stručni timovi Europe Nostre i Instituta Europske investicijske banke u suradnji s organizacijama koje su nominirale lokalitete i drugim partnerima prikupiti informacije i sastati se s ključnim dionicima i tako procijeniti svaki slučaj.
Iz zagrebačkih Gradskih groblja naglasili su važnost povijesnog kompleksa groblja Mirogoj:
„U ožujku i prosincu 2020. grad Zagreb pogodila su dva snažna potresa u kojima je Mirogoj znatno stradao. Osim konstruktivnih oštećenja i pukotina, velike su štete primijećene na arkadama, paviljonima, crkvi Krista Kralja i mnogim nadgrobnim spomenicima i skulpturama.
Gradska groblja pripremaju kompletnu natječajnu dokumentaciju za cjelovitu obnovu kompleksa arkada s crkvom Krista Kralja na groblju Mirogoj. U toj gradskoj ustanovi imaju konkretnije podatke o šteti na Mirogoju nakon dvaju potresa – sanacija i konstrukcijska obnova arkada i crkve Krista Kralja procijenjena je na 97 milijuna kuna, što će biti financirano iz Fonda solidarnosti preko poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava Ministarstva kulture i medija za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.