– Britansko gospodarstvo krenulo je na put u nepoznato nakon referendumske odluke o izlasku iz Europske unije a moguće negativne posljedice mogle bi se očitovati u prvom redu kroz slabiji rast i povećanje nezaposlenosti, upozoravaju stručnjaci.

Previranja na financijskim tržištima dan nakon britanske referendumske odluke o izlasku iz EU nagovijestila su burna vremena koja čekaju peto po veličini gospodarstvo svijeta. Tako je tečaj funte prema dolaru potonuo na najnižu razinu od 1985. godine.

Zagovornici ostanka Britanije u EU dugo su i glasno upozoravali na ekonomske rizike koje sa sobom donosi odluka o britanskom izlasku iz Unije ali u konačnici nisu uspjeli uvjeriti britanske birače.

Stoga Britaniju sada čekaju velike promjene.

Kratkoročno gledano, očekuje se da će financijska oluja nakon tržišta zahvatiti cijelu zemlju. Tako će srednjoročno i dugoročno brojne političke nepoznanice u dugotrajnom postupku izlaska iz EU utjecati i na britansko gospodarstvo, smatraju stručnjaci.

U izvješću objavljenom prije jučerašnjeg referenduma britanska vlada upozorila je da bi pregovori o izlasku Britanije iz EU i sklapanje novih međunarodnih sporazuma mogli potrajati više od 10 godina.

Istaknuli su i da se Britanija suočava s “dugim razdobljem nesigurnosti” koje bi moglo potrajati čitavo desetljeće, uz teške posljedice po britanske kompanije, trgovinu i ulaganja u samoj zemlji.

Zagovornici izlaska iz EU umanjivali su važnost tih argumenata kao i mnoga druga upozorenja o ekonomskim posljedicama istupanja iz Unije.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) prognozirala je ipak da se britanski izvoznici nakon istupanja zemlje iz EU suočavaju s dodatnim carinama od 5,6 milijardi funti (7,2 milijarde eura) godišnje.

Tek će se vidjeti hoće li u tranzicijskom razdoblju one biti ukinute. Paralelno su bankovni i automobilski sektor već jasno dali do znanja da će morati preseliti radna mjesta u inozemstvo.

“Čitav niz velikih kompanija tvrdi da koristi Veliku Britaniju kao ulaz u Europu i čitav niz kompanija već je najavio prebacivanje sjedišta u druge zemlje ako Britanija izađe iz EU – da će ih preseliti iz Londona u druge financijske centre u Europi”, podsjetio je ravnatelj neovisnog Centra za ekonomska i poslovna istraživanja Scott Corfe.

Nakon referenduma promijenit će se i situacija s doseljavanjem budući da će manje ljudi iz EU dolaziti u Britaniju radi posla, što bi također moglo utjecati na rast britanskog gospodarstva.

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je prošlog tjedna da “unatoč velikoj neizvjesnosti u pogledu konkretnih ekonomskih posljedica izlaska iz EU, može se reći da će one vjerojatno biti negativne i značajne”,

U najgorem slučaju gospodarstvo bi iduće godine ponovo moglo kliznuti u recesiju a do 2019. britanski BDP mogao bi biti 5,6 posto manji no što se trenutno prognozira pod pretpostavkom ostanka u EU. Nezaposlenost bi pak ponovo mogla prekoračiti šest posto, u odnosu na sadašnjih pet posto.

Stručnjaci su upozorili i na mogući oštar pad prihoda od poreza i potencijalni gubitak najvišeg investicijskog rejtinga AAA, što bi pak utjecalo na iznos do kojeg bi se London mogao zadužiti na tržištu dok istodobno smanjuje potrošnju u sklopu programa štednje, pokrenutog kako bi se ublažile posljedice globalne financijske krize.