POSAVEC: ‘Državnički potez premijera bio bi da smiri Bandićeve apetite’

Međimurski župan i izgledni nasljednik Ivana Vrdoljaka na čelu HNS-a, Matija Posavec, iznosi teške optužbe na račun zagrebačkog gradonačelnika koji proteklih tjedana od premijera Andreja Plenkovića traži smjenu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak

U trenutku rasplamsavanja sukoba u vladajućoj koaliciji između HNS-a i Stranke rada i solidarnosti zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, razgovarali smo s Matijom Posavcem, potencijalnim kandidatom za novog predsjednika HNS-a. Zastupnički klub Bandićeve stranke kreće u prikupljanje potpisa za opoziv ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, a Posavec tvrdi da će HNS bezrezervno stati u njenu obranu. Iako nije dobio zastupnički mandat u Europskom parlamentu, Matija Posavec, 38-godišnji nositelj izborne liste HNS-a i međimurski župan, uvjeren je da njegova stranka nije pogriješila što je ovaj put samostalno izašla na te izbore. Samo tako je mogla, kako je rekao, provjeriti i realan rejting vlastite političke snage dobivši nedovoljnih 2,6 posto glasova birača. HNS-u i Posavcu ovaj put nije pomogla ni činjenica što je u Međimurju njegova lista osvojila najviše glasova birača, 31 posto, kao ni to što je prošle godine specijalizirana publikacija Financial Timesa, fDi Magazine, uvrstila njegovu županiju Međimurje među top 10 europskih regija budućnosti. Kao relativno zadovoljavajuće podatke za HNSizdvojio je da je on osobno s 14.500 preferencijalnih glasova dvostruko bolje prošao i od Anke Mrak Taritaš, ali i trostruko bolje od jednog od bivših čelnika i osnivača HNS-a Radimira Čačića, varaždinskog župana, a danas aktualnog predsjednika novoosnovane stranke Reformista. Nedavnu najavu predsjednika zastupničkog kluba HNS-a Milorada Batinića da će HNS na predsjedničkim izborima podržati Zorana Milanovića, kao i slično razmišljanje predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka nazvao je „neozbiljnim“. Smatra da bi najbolje bilo da HNS na predsjedničke izbore izađe sa svojim kandidatom. Za nedavne prosvjede u Čakovcu protiv Roma tvrdi da nisu bili organizirani protiv te nacionalne manjine nego protiv sustava koji je zakazao, jer u njemu vlada kaos.

NACIONAL: Hoće li HNS pristati na zahtjev Milana Bandića koji inzistira, kako je rekao, na „državničkom potezu“ premijera Andreja Plenkovića da smjeni ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak? Ne pristane li premijer, možda bi Bandić rušio i Vladu sa svojih jedanaest, kako ih zove, „žetončića“, zastupnika okupljenih u saborskom klubu njegove stranke.

Kad postoji problem, treba reagirati snagom argumenta. Nema nijednog suvislog razloga da ministrica Blaženka Divjak napusti Vladu. Ona profesionalno, odgovorno i časno radi svoj posao. Provodi reformu obrazovanja, najozbiljniju reformu u Hrvatskoj koju se nitko godinama nije usudio provesti, a ta je reforma od vitalne važnosti za opstanak hrvatskog društva i države. U svakoj reformi postoje otpori, pa tako i u ovoj koju provodi Blaženka Divjak. Ne znam koji su motivi Milana Bandića da krene u takav besprizoran napad na Blaženku Divjak, ne samo kao ministricu nego i kao ženu. Za to nema nikakvih razloga, a HNS će u potpunosti stajati iza Blaženke Divjak. Njena smjena ne dolazi u obzir, a to bi morao znati i Bandić.

NACIONAL: Hoće li u slučaju smjene ministrice vaš HNS napustiti vladajuću većinu i prijeći u oporbu?

Odluka je na premijeru Andreju Plenkoviću, a tvrdim da nema nikakvog razloga za smjenu ministrice Blaženke Divjak. Državnički potez premijera Andreja Plenkovića bio bi da od Bandića zahtijeva da se suzdrži od svojih sve većih apetita. Odluka je u rukama premijera.

NACIONAL: A što ako Bandić upotrijebi svoje „žetončiće“, 11 zastupnika u njegovu saborskom klubu i sruši vladu premijera Plenkovića?

Neka ih upotrijebi. Naša stranka neće odustati od ministrice Blaženke Divjak. Nisam siguran ni u to da bi ga saborski zastupnici u njegovu klubu ovaj put poslušali. Vjerujem da ti ljudi razmišljaju i vlastitim glavama, da se ne bi složili da napuste Sabor zbog nekih skrivenih i čudnih interesa gradonačelnika Bandića. Mislim da je i to problem s kojim je suočen i Bandić, da ga ti saborski zastupnici ovaj put neće slijepo slušati. Saborski zastupnici i u njegovu klubu razmišljaju vlastitom glavom, kao i o svojim interesima i sudbinama. Mislim da njihova opcija nije napustiti saborske klupe.

NACIONAL: U čemu je onda problem? Očekuje li Bandić da i njegova stranka dobije neko ministarsko mjesto?

Ne znam što konkretno očekuje Bandić, ali to može značiti dvije stvari. Bandić se suočio s poraznim rezultatima na europskim izborima, puno slabijim nego što je očekivao. Na ovaj način pokušava skrenuti pozornost s analize loših rezultata i neuspjeha na europskim izborima. S druge strane, možda je riječ i o interesima nakladničkog lobija koji tiska udžbenike, a sada su mu izbjegli poslovi na koje je računao, pa preko Bandića vrši pritisak na ministricu Divjak. O tome nemam konkretne dokaze, ali to su moja osobna promišljanja.

‘NE ZNAM KOJI SU MOTIVI Milana Bandića da krene u takav besprizoran napad na Blaženku Divjak, ne samo kao ministricu nego i kao ženu. Za to nema nikakvih razloga, a HNS će u potpunosti stajati iza Blaženke Divjak’

NACIONAL: No ni HNS ne može se pohvaliti uspjehom na prošlim europskim izborima.

Odgovor bi bio: i da i ne. Nismo osvojili mandat za Europski parlament, ali ovaj smo put samostalno izašli na te izbore za koje se unaprijed znalo da će na njima biti najmanji odaziv građana. Ni a kim nismo bili u predizbornoj koaliciji, pa smo provjerili i vlastitu snagu da bismo mogli kvalitetnije djelovati u budućnosti. Bila je to dobra odluka jer su izbori uvijek najbolja anketa o vrijednosti neke političke opcije, a HNS-u je kao stranci to trebalo. Odaziv birača je bio 30 posto, a cijela Hrvatska je ovaj put bila jedna izborna jedinica, pa je bio i teži put dobivanja mandata u odnosu kada se natječemo kroz mikroregije kao izborne jedinice na parlamentarnim izborima. Ovaj je put HNS na ove izbore išao s novim ljudima i s teretom prošlih odluka. To je bilo hrabro, možda čak i ludo tako izaći na izbore. Ali pogledajte rezultate izbora u Međimurju: HNS je dobio 31 posto, SDP 21 posto, a HDZ samo 13 posto. Izborni prag osim tih stranaka prešli su samo još lista Mislava Kolakušića i Živi zid, a sve ostale stranke bile su ispod praga.

NACIONAL: Je li vam se to isplatilo?

Isplatilo se. Ovaj smo put dobili više glasova no što smo ih ranije dobivali. Dobili smo 28.000 glasova, a s 14.500 glasova osobno sam bio na jedanaestom mjestu po osvojenim preferencijalnim glasovima od svih kandidata. Da je glasovanje bilo organizirano po modelu kao na parlamentarnim izborima, HNS bi dobio mandat u Europskom parlamentu zahvaljujući glasovima na sjeveru Hrvatske, a na parlamentarnim izborima i dva, možda tri mandata. U svakom slučaju, imamo političku vrijednost. Da su zastupnici birani samo po preferencijalnim glasovima, tada bih i ja dobio mandat u Europskom parlamentu. Ovaj je put za mandat u Europskom parlamentu trebalo preko 50.000, a HNS je dobio 28.000 glasova. Ukupno je to bilo 2,6 posto. Priznajem da sam očekivao da ćemo dobiti barem 4 posto. Zašto? Napravili smo potpuni zaokret u politici, ali građani, na našu žalost, to još uvijek nisu prepoznali. Naglasio bih još nešto. Kada sam objavio kandidaturu da nosim listu za europske izbore rejting stranke je bio 1,2 posto, a na kraju kada su agencije izračunavale ponovo rejtinge na izborima bio je 3 posto. Udvostručili smo rejting i on je očito krenuo prema gore.

NACIONAL: Trebate preuzeti i predsjedanje HNS-om. Kada će se to dogoditi?

Neće biti preuzimanja stranke po sjevernokorejskom modelu. Činjenica je da je na zadnjoj sjednici predsjedništva HNS-a u analizi rezultata predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao da će napustiti dužnost predsjednika i da vođenje želi prepustiti mlađim ljudima. Prema Statutu, stranački izbori slijede šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora, ali prijedlog je predsjedništva da se izmijeni statut i da se raspišu stranački prije parlamentarnih izbora, a ako to bude moguće i do kraja ove godine. S obzirom na to da slijede i predsjednički izbori, to bi najranije moglo biti u listopadu, dakle za nekoliko mjeseci. Na tim unutarstranačkim izborima može se svaki član kandidirati. Volio bih da bude više kandidata, a moguće je da ću među njima biti i ja.

NACIONAL: Hoće li ti izbori biti po načelu jedan član stranke jedan glas?

Ne. Tog uvjeta nema u statutarnim odredbama tako da će biti delegatski sistem na saboru stranke koji broji 1100 delegata. Delegati se biraju po principu jedan delegat na 50 članova stranke na osnovi rezultata na prošlim izborima za općinska i županijska vijeća i skupštine. Te delegate već u ovom trenutku imamo definirane.

Matija Posavec

NACIONAL: Saborski zastupnik Milorad Batinić ovih je dana najavio da će HNS na predsjedničkim izborima podržati Zorana Milanovića, a nekoliko mjeseci prije njega i predsjednik vaše stranke Ivan Vrdoljak imao je sličnu izjavu. Hoće li HNS podržati Zorana Milanovića? Može li ta najava iz HNS-a naštetiti Milanovićevoj kandidaturi, jer je HNS iz predizborne koalicije s SDP-om pretrčao u postizbornu vladajuću koaliciju s HDZ-om?

Ne znam zašto su oni to rekli, a ne znam ni bi li Zoran Milanović to tražio. Milanović još nije istaknuo svoju kandidaturu, a izvlačiti nečija imena bez da se pitalo tog čovjeka hoće li se uopće kandidirati i da je on sam izrazio želju da ga netko podrži neozbiljno je. Prema tome, i Milanović mora reći da želi biti predsjednik Hrvatske, a trebao bi i pokucati na naša vrata i reći želi li podršku HNS-a. Tek nakon toga će o tome raspravljati nadležna tijela stranke. Ovakve paušalne izjave s izvlačenjem imena kojima nudimo podršku ponavljam – neozbiljne su.

NACIONAL: Ali to je rekao i predsjednik vaše stranke Ivan Vrdoljak.

Predsjednik stranke govorio je u svoje osobno ime, a ne u ime stranke, jer stranačka tijela uopće nisu raspravljala o podršci bilo kojem kandidatu i o tome kako će se stranka pozicionirati na predsjedničkim izborima. Po meni, puno je bolje da stranka ima svog kandidata i da na svake buduće izbore izlazi samostalno sa svojim kandidatima. To je moj stav.

NACIONAL: Hoćete li se vi kandidirati na predsjedničkim izborima?

To ne znači da bih se ja mogao kandidirati, nego da trebamo raspraviti hoće li HNS imati svog kandidata ili će možda podržati nekog od kandidata. To ovisi o mnogo faktora. O tome koji će biti kandidati, ali i o tome koliko je moguće objediniti jedan građanski liberalan centar koji je prijeko potreban na političkoj sceni Hrvatske. Ovisi o tome hoćemo li imati suradnju s nekim drugim strankama da bismo iznjedrili zajedničkog kandidata ili ih pozvali da podrže našeg kandidata.

NACIONAL: Vi ste već i prije pozivali na okupljanje taj liberalni, građanski centar. Kakav je odaziv? Je li itko odgovorio na taj vaš poziv?

To je i moja politička agenda. Smatram da svaka ptica koja leti mora imati lijevo i desno krilo, ali joj isto tako treba i trup, što je u simboličkom smislu politički centar. I na europskim izborima se vidjelo da u Hrvatskoj postoji prostor za taj politički centar koji je u stanju dobiti čak 20 posto glasova birača. Ti su se glasovi raspršili na niz stranka koje su se pojavile na izborima, a osvojile su samo jedan mandat u Amsterdamskoj koaliciji.

‘MILANOVIĆ MORA REĆI da želi biti predsjednik Hrvatske, a trebao bi i pokucati na naša vrata i reći želi li podršku HNS-a. Ovakve paušalne izjave s izvlačenjem imena kojima nudimo podršku su neozbiljne’

NACIONAL: Koje su to stranke bile na ovim europskim izborima?

To su bili Start, Pametno, HSLS, Reformisti, Možemo, ali i cijela Amsterdamska koalicija uključujući i HSS. Konkretno, Glas i Reformisti nastali su iz HNS-a. Bez obzira na sukobe na osobnim razinama ili neslaganju s određenim političkim odlukama, ne znači da su te stranke promijenile svoj politički identitet, sadržaj ili svjetonazor.

NACIONAL: Taj centar o kojem govorite trenutačno vlada u trima županijama. Vi ste župan u Međimurskoj, Radimir Čačić u Varaždinskoj, a Valter Flego u Istarskoj županiji. Ima li među vama suradnje?

Surađivali smo, a tu bih suradnju želio nastaviti. Istarska i Međimurska županija već ozbiljno surađuju u europskim programima, poljoprivrednoj proizvodnji, turizmu. Imamo potpisan i sporazum s Istarskom županijom u skladu s našom željom da se proizvodi kontinentalne Hrvatske plasiraju na obali Jadrana. Zapravo, Međimurska županija ima potpisan i sporazum s još četirima županijama na sjeveru Hrvatske: Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Krapinsko-zagorskom i Bjelovarsko-bilogorskom, a taj sjeverni savez županija želimo prezentirati Vladi kroz projekt sličan projektu za Slavoniju. Treba znati da je taj sjever ekonomski najproduktivniji i najžilaviji dio Hrvatske. Ima najveći izvoz i najmanju nezaposlenost, najveći ekonomski rast, ali je, nažalost, i među najnižim prosječnim plaćama, pa to treba promijeniti.

NACIONAL: Svojedobno ste bili bliski suradnik i s jednim od osnivača i bivših predsjednika HNS-a, a danas predsjednikom Reformista Radimirom Čačićem. Očekujete li možda da biste se opet mogli naći i pod istim stranačkim krovom?

S Čačićem sam imao izuzetno dobru suradnju, a radili smo i na zajedničkom projektu brze pruge Čakovec-Varaždin-Zagreb, za što su namijenjena i europska sredstva. Europski izbori su nas malo udaljili u komunikaciji. To je bilo i logično. Svatko je bio nositelj svoje liste, a bili smo orijentirani na isto biračko tijelo. Možda je u ovom trenutku Čačić malo i razočaran zbog rezultata izbora jer nije na njima dobro prošao. On je na nacionalnoj razini dobio 0,9 posto, a kolega Leverić i ja dobili smo više preferencijalnih glasova u Varaždinskoj županiji nego njegova stranka. Kada se malo oporavi od loših rezultata na izborima, vjerujem da će biti vremena i prostora da sjednemo i počnemo osmišljavati zajedničku strategiju stvaranja građanskog političkog centra.

NACIONAL: Razmišljate li možda i o opciji da se i vi priključite Amsterdamskoj koaliciji? Bi li vas oni uopće primili?

Nema priključivanja, ali ima prostora za suradnju. Svi imaju određene političke pozicije: i Amsterdamska koalicija, i Čačić, i HSLS i HNS. Bitno je samo da definiramo sljedeće korake. Prvi je korak volja za suradnjom. Drugo, ako postoji volja onda treba dogovoriti način te suradnje. Treći korak bi bio sklapanje sporazuma o toj suradnji, za koji bih volio da bude postignut za sljedeće parlamentarne izbore.

NACIONAL: Obično se pred takvom suradnjom ispriječe ljudske taštine i bitka za liderstvom.

To ne možemo spriječiti. Međutim, po mojoj nekoj političkoj filozofiji, čovjek sam koji želi povezivati, a ne razjedinjavati, stvarati, a ne dijeliti. Nemam s tim nikakvih problema.

NACIONAL: Ovih je dana kod vas u Međimurju eksplodirao problem s romskom zajednicom koja je najbrojnija u Međimurju. Pod vašim prozorima u Čakovcu bio je organiziran i jedan proturomski, desničarski prosvjed. Kako se suočavate s tim izazovom?

Nije bio desničarski prosvjed i nije bio protiv Roma. Riječ je bila o građanskoj inicijativi, predstavnicima građana. Kad se u jednom mirnom, pitomom, otvorenom i humanom Međimurju desi skup na koji dođe 1000 ljudi to je snažan glas naroda. Policijska uprava Međimurska u suradnji sa znanstvenim institucijama provela je terensko istraživanje, koje je pokazalo da je opći kriminalitet i maloljetnička delinkvencija u porastu. Gotovo polovica građana suočenih s kaznenim djelima uopće ih ne prijavljuje, a polovica tog kriminaliteta u područjima je povezanim s romskim naseljima. U Međimurju smo to znali, ali je to istraživanje trebalo provesti da bi saznali i drugi u Hrvatskoj. Godinama smo molili i apelirali da se ti problemi riješe. No vladajućima su Romi uvijek služili kao stabilno biračko tijelo i nisu mu posvećivali potrebnu pozornost. Godinama i desetljećima taj problem nisu htjeli rješavati i sada je taj problem eksplodirao. Nisu građani prosvjedovali protiv romske nacionalne manjine nego protiv sustava koji je zakazao. U tom je sustavu bio kaos, a u takvim sustavima svi vole loviti u mutnom, što nije dobro.

NACIONAL: Lovio netko u mutnom ili ne, Romima nije to izgledalo kao prosvjed protiv sustava, nego prosvjed protiv njih.

Potkrijepit ću svoju tvrdnju i činjenicama. Ako netko dobiva javni novac za djecu, dječju hranu i da mu djeca ne budu gola i bosa, a onda taj novac troši na alkohol bez ikakve kontrole, djeca ostaju i dalje gola i bosa, onda je to neuređeni sustav i neuređena država. To pokazuje da država nije u stanju obračunati se s onima koji protuzakonito troše javni novac. Drugo, ako država nije u stanju zaštiti većinsko stanovništvo zbog kršenja javnog reda i mira, također je neuređena država. Prosvjed je bio protiv toga, a ne zbog problema s nacionalnom manjinom. Imamo više nacionalnih manjina u Međimurju i sa svakom izuzetno dobro surađujemo. Imamo snažnu židovsku općinu u Čakovcu i najaktivniju, najbrojniju udrugu Kalinke rusinske manjine.

‘KRIMINAL UVIJEK RADE pojedinci, a ne nacionalna zajednica. Ako se država ne može obračunati s takvim pojedincima, onda se pretvara u državu kaosa. Ne želim da Hrvatska bude država kaosa, nego država reda’

NACIONAL: Zbog tog problema s Romima u posjet Međimurju došao je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i pravobraniteljica za prava djeteta, ali u njihovoj pratnji nije bilo saborskog zastupnika Roma Veljka Kajtazija. Zašto ste ga ignorirali?

Kajtazi je bio uredno pozvan, ali on nije došao. U oba su ga slučaja zvali naši gosti iz Zagreba. Zašto nije došao ne znam. Ministar Božinović je i osobno Kajtazija zvao telefonom. Ne znam je li htio ili nije htio doći, ali svi znamo da nije došao.

NACIONAL: Kajtazi nije došao s ministrom i pravobraniteljicom u Čakovec, ali je otišao u Podravske Sesvete, gdje je susjed zapalio jednu romsku kuću jer ne želi Roma u svom susjedstvu. Kakva je to atmosfera u društvu, što se može očekivati?

Svaka država mora biti dovoljno snažna i sposobna obračunati se s bilo kojom vrstom kriminala. Kriminal uvijek rade pojedinci, a ne bilo koja nacionalna zajednica. Ako se država ne može obračunati s takvim pojedincima, onda se pretvara u državu kaosa. Ne želim da Hrvatska bude država kaosa, nego država reda, rada i odgovornosti.

NACIONAL: U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji postoji „Romska kuća“ u vlasništvu supružnika Roma, vrlo uspjeli projekt koji reklamira i njihova turistička zajednica. Može li se tako nešto dogoditi i u Međimurskoj županiji, u kojoj su Romi najzastupljenija nacionalna manjina?

Sličan projekt dobro funkcionira i u susjednoj Sloveniji. Tamo, svega 15 kilometara od naše granice postoji i cijelo romsko turističko etno naselje. Volio bih da se i mi bavimo takvim stvarima, ali u trenutku kada se u prvi razred srednje škole upiše 300 učenika Roma, a završe ih troje, kada se u osnovnu školu upiše 16 posto učenika romske nacionalnosti, a izađe ih tri puta manje, kada imamo gladnu, golu i bosu djecu, problemi su koje moramo rješavati, a poslije možemo razmišljati i o turističkim sadržajima.

Komentiraj