Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u emisiji “Nedjeljom u 2” kod Aleksandra Stankovića.

Odmah na početku emisije Marić je komentirao poreznu reformu.

“To vam je isto kao kad idete u dućan, nikada nije dobro ići gladan. Ove dvije milijarde netto je nešto što državni proračun može izdržati. Jedan dio toga će se sigurno vratiti. Iz onog prvog efekta, ljudi će više trošiti, a poduzetnici više investirati”, objašnjava Marić. “Govorimo o iznosima do 11.000 radnih mjesta. To su pretpostavke. Moram reći – porezna reforma ne može riješiti sve probleme našeg gospodarstva, niti društva u cijelosti”, dodaje.

Marić kaže da zagovara da uz ovu reformu moraju ići i druge mjere. “Pojam reformi je danas izbanaliziran”, kaže. Na upit tko će platiti teret ovih reformi, kaže – isključivo državni proračun.

Menadžerima 5000 kuna veće plaće, blagajnicama ništa

“Uzmimo primjer, korisnik koji ima obitelj s dvoje djece i netto plaću od 8000 kuna više neće plaćati ni lipe poreza”, objasnio je Marić. Na upit kako direktori u Agrokoru od 50.000 kuna mogu dobiti 5.000 kuna veću plaću, a radnica u Konzumu ni blizu, Marić kaže da je cilj bio poravnati sve kategorije građana.

“Sada smo poravnali sve na 3800 kuna. Vodili smo se načelom da je najviša stopa poreza na dohodak manjkava. Ona je dosta destimulativna za one koje ostvaruju srednje i više dohotke”, kaže Marić. Dodao je da će se korisnicima s nižim prihodima računi za režije smanjiti oko 350 kuna godišnje. Najavio je i mogućnost povećanja minimalne plaće te dodao da razgovara o tome sa sindikatima. Ipak, nije htio potvrditi hoće li se to dosita dogoditi, već je samo rekao da su pregovori u tijeku.

“Ovaj rast koji Hrvatska ima nas ne smije zadovoljiti. On mora biti razlog da se poveća implementacija reformi”, dodao je.

Otkrio je da mu je plaća 17.000 kuna. Na upit kako objasniti ljudima s nižim plaćama da im plaće neće rasti, dok će menadžerima koji zarađuju na desetke tisuća kuna hoće, i to za par tisuća, Marić odgovara: “To je tematika koju nije lako objasniti. Ne možemo biti u potpunosti jednoznačno. Ovi s najvišim plaćama, njih nema puno, oni plaćaju i najviše poreza”, kaže Marić.

Mirovinska reforma

Marić kaže da će se ići i u mirovinsku reformu. “Krucijalni problem te reforme je da se mora prvo stimulirati radnike. Pokušat ćemo stimulirati ljude da rade sve dok ne odu u mirovinu”, kaže Marić. Kaže da nije sklon prebacivanju drugog mirovinskog stupa u državni proračun.

Komentirao je i podatak da će zbog ekoloških poreza doći do promjena cijena motornih vozila – odnosno da će skuplja vozila pojeftiniti, dok će ona jeftinija, popularna među građanima poskupjeti. “Proteklih dana svjedočimo stravičnim stvarima na cestama. Naš vozni park je zastario. Nisu samo najjeftiniji auti oni koji će poskupjeti. Ima među njima i automobila koji ne emitiraju toliko CO2 pa neće poskupjeti”, kaže Marić.

Na upit hoće li stati na kraj prijevarama s registracijama, odnosno situacijama u kojima ljudi iz cijele Hrvatske registriraju automobile u Daruvaru, gdje je najjeftinije. “Nije kontra zakona, ali ta se praksa treba mijenjati. Imat ćemo na cestama kvalitetnije, bolje aute. Ali nije nam namjera da ekstremno skupe aute pojeftinimo”, dodaje.

Država plaća pola kredita za prvu nekretninu

Na upit hoće li država sufinancirati rate kredita za prvu nekretninu mladim obiteljima i to u iznosu od 50%, Marić kaže: “Nisam sretan zbog poreza na nekretnine. Ovo je mjera čiji se detalji razrađuju. Prije svega ne ograničavamo se samo na nove nekretnine, već ćemo uključiti i rabljene nekretnine. Govori se o mogućnosti subvencioniranju kroz nekoliko godina. Uvest ćemo i kriterij broja djece. Ovo neće biti samo obećanje, mi ćemo to provesti. Ta mjera koštat će nas godišnje od 35 do 40 milijuna kuna”, kaže. Dodaje da ova mjera neće biti ograničena samo na nove nekretnine, već i na rabljene stanove i nekretnine.

Podsjetimo, ministar Kuščević najavio je u Saboru da će država će pomagati mladim obiteljima s ratama kredita pri kupnji stana i to tako da u prvih četiri-pet godina, što ovisi o tome koliko će uspjeti osigurati novca u proračunu, Ministarstvo odnosno država iz proračuna izdvaja za plaćanje 50 posto rate njihovog kredita.

Govoreći o Poreznom USKOK-u, kazao je da se radi o osjetljivoj temi. “Neće doći do nikakvih promjena u komunikaciji između USKOK-a i Poreznog Uskoka. Neće biti šumova u komunikaciji”, rekao je Marić.

Godina preokreta

Marić kaže da će ova godina biti godina preokreta te da će se drastično smanjiti proračunski deficit. “Ove godine smo dirali sve osim mirovina i plaća, sljedeće godine bit će oko 600 milijuna kuna više za mirovine. Sve je na stolu, moramo stvoriti jedan jaki okvir”, kaže. Ministar financija nije htio otkriti tko će snositi teret smanjenja deficita, ali kaže da to neće biti umirovljenici.

Stanković se na kraju emisije opet osvrnuo na Marićev rad u Agrokoru. Marić nije htio otkriti koliko je tamo zarađivao. “Nisam otišao zbog nikakve svađe”, kazao je Marić na upit zašto je otišao iz Agrokora.

Marić stao u obranu Todorića

Komentirao je i crpljenje vode od strane Agorokora, koja je navodno prekomjerna. “Koncesija je na tragu europskih zakona i čini se da je sve po zakonu”, rekao je Marić. “Stručne službe sigurno rade na tim predmetima i sigurno rade kontrolu svih kretanja. Nisam uočio manjkavosti, a ako ih nadležne službe uoče, sigurno će reagirati. Ministarstvo financija ne može javno komentirati pojedine slučajeve. Siguran sam da stručne službe odgovorno obavljaju svoje poslove”, rekao je.

Staković je otkrio da i na HRT-u dobivaju u vrijeme blagdana Konzumove bonove od 200 kuna. “U zakonu postoje ograničenja i ta ograničenja se moraju poštovati”, kratko je komentirao Marić. Bonovi trgovačkih lanaca se, naime, koriste kao platežno sredstvo iako je to zakonom zabranjeno.

“Agrokor je kompanija koja zapošljava više od 60.000 ljudi i siguran sam da oni nikad ne bi radili ništa kontra zakona”, branio je Marić Todorićev Agrokor.

Sat od 50.000 kuna

Marić je u emisiji pokazao i sat vrijedan 50.000 kuna za koji kaže da si je sam kupio. “Može se dogoditi da ja sad izađem iz vaše emisije i da me netko napadne zbog tog sata”, kaže Marić. Dodaje da on potpuno podržava javnu objavu imovinskih kartica, ali da bi bilo bolje da se ljude ocjenjuje i na temelju njihovih sposobnosti, a ne samo imovine.

Na kraju je odgovorio na pitanje zašto je toliko teško poslovati u Hrvatskoj. “Naša birokracija je preglomazna i ja želim to promijeniti”, zaključio je.