Porezna uprava i dalje bilježi da sve više trošimo. Od početka svibnja do jučer kroz fiskalne blagajne prošle su dvije milijarde i 392 milijuna eura ili 19,43% više nego u tom razdoblju prošle godine.

Istovremeno je broj izdanih računa za oko 0,5% manji. Uz to, objavili su i konačne podatke velike analize koja je pokazala da snižena stopa PDV-a, uvedena za neke proizvode lani u travnju, nije utjecala i na snižavanje cijena tih proizvoda.

Maslac, svježe meso, riba, povrće, voće, jaja, lani su u travnju trebali pojeftiniti jer je stopa PDV-a snižena na 5%. No to se nije dogodilo. Nakon jedne godine potvrdila je to i analiza koju je provela Porezna uprava.

Nitko nije profitirao od smanjenog PDV-a

Predstavnici udruga koje okupljaju velike trgovce o analizi danas šute. Od snižene stope PDV-a građani na kraju nisu profitirali.

Stručnjakinja za poreze smatra da je takvo što bilo i očekivano, jer jednom kada se stope poreza definiraju, naknadno spuštanje ne utječe na sniženje cijena na tržištu.

“Normalno je da trgovac neće smanjivati maloprodajnu cijenu zbog toga što je država smanjila PDV. Tko tu gubi? Gubi država. Ona se odriče PDV-a, to je prihod koji nedostaje u proračunu i on će se morati namiriti iz nekih drugih sredstava”, objasnila je za HRT  Đurđica Jurić, dekanica, RRiF – Visoke škole za financijski menadžment.

Porezna je proučavala cijene u maloprodaji. Nema analize o tome što se dogodilo s veleprodajnim cijenama ili proizvođačkim. Svi su u lancu opskrbe dizali cijene, no pitanje je tko je zagrabio više, a tko izgubio nauštrb nekog drugog.

“Definitivno, inflacija je problem. Veliki problem je što su trgovci u prvom mahu odigrali veliku ulogu – podigli su cijene. Proizvođači su samim time ostali u još većem problemu. Mi proizvođači gledamo se kao netko tko diže cijene, a mi ne dižemo cijene, mi spašavamo svoju proizvodnju”, istaknula je Ines Dundović iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Prema podacima udruga proizvođača, njihove su cijene rasle sporije od potrošačkih cijena. U posljednjih godinu i pol proizvođačke cijene rasle su 19%, a potrošačke 27%. Istodobno, europski je trend obrnut: proizvođačke cijene rastu brže nego potrošačke.

“Ako je u nekim slučajevima i došlo do snižavanja cijena, da je netom prije snižavanja i ubrzo nakon snižavanja, su te cijene vraćane, odnosno povećavane. Ako je do sniženja i došlo, to je sniženje bilo manje nego što je trebalo biti s obzirom na snižavanje stopa PDV-a”, izvijestio je ministar financija Marko Primorac.