POLITICAL REPORT 2010.: ‘Naš plan je liberalna ekonomija’

Objavljeno u Nacionalu br. 748, 2010-03-16

PREDSTAVNICI SDP-a, HNS-a i IDS-a u Labinu su započeli pripreme za zajednički izlazak na iduće parlamentarne izbore, a već su se dogovorili oko ključnih pitanja poput gospodarske i vanjske politike

SDP, HNS i IDS u nedjelju su u Labinu počeli pripremati zajednički izlazak na iduće parlamentarne izbore, neovisno o tome hoće li oni biti održani već ove jeseni ili kasnije. Postignut je dogovor o gospodarskoj i vanjskoj politici, decentralizaciji i socijalnim mjerama, a u svibnju ili lipnju počet će pregovori o glavnom pitanju – koliko će koja stranka imati kandidata na zajedničkim izbornim listama, potvrdio je za Nacional član vrha Socijaldemokratske partije Hrvatske.

To znači da počinju pripreme za lobiranje oko raspodjele 140 mjesta na listama za idući saziv Hrvatskog sabora. Zagovornici zajedničkog nastupa opozicije uvjereni su da SDP, HNS, IDS i eventualno Hrvatska stranka umirovljenika mogu osvojiti 60 posto zastupničkih mandata, što osigurava formiranje stabilne vlade i mogućnost provedbe reformi javnog sektora i gospodarstva.

Zagovornici što bržeg potpisivanja formalne predizborne koalicije su HNS i IDS, dok je u SDP-u sve donedavno prevladavao stav kako nema razloga za žurbu. Sad je i među socijaldemokratima promijenjeno mišljenje i nakon sastanka u Labinu i u vodećoj stranci oporbe također tvrde da je došlo vrijeme za formalno potpisivanje predizborne koalicije, kao što su to 1998. učinili predsjednici SDP-a i HSLS-a Ivica Račan i Dražen Budiša. U opoziciji optužuju Vladu da građane pokušava prevariti kako bi prijevremeni izbori izazvali prekid pregovora s Europskom unijom. Tu tezu nedavno je ponovila i premijerka Jadranka Kosor, no u vodstvima lijevo-liberalnih stranaka kažu da je to neistina i dokaz da se HDZ boji prijevremenih izbora. Sada je glavna uloga Zorana Milanovića, koji treba inicirati definiranje zajedničkog nastupa opozicije, ali i pristati na neke kompromise.

Izvor iz vrha SDP-a za Nacional je izjavio kako je većina potencijalno spornih pitanja već riješena na prijašnja tri oporbena sastanka i sada treba definirati konačnu verziju predizbornog sporazuma. Što se tiče izbornih lista, o njima je moguće postići dogovor oko broja mjesta koja bi pripala svakoj od stranaka, ali o imenima kandidata ionako će se odlučiti tek kad Vlada raspiše izbore. Jedina nedoumica odnosi se na pitanje treba li u lijevo-liberalni blok pozivati i HSLS. Navodno su Darinko Kosor i Đurđa Adlešič skloni izlasku iz sadašnje Vladine koalicije, ali dvoje HSLS-ovih saborskih zastupnika i dalje podupiru HDZ-ovu vladu. Milanović je sklon koaliranju s liberalima, ali tomu se snažno protivi HNS, u kojem tvrde da “za razliku od HSU-a, koji u nekim krajevima osvaja oko pet posto glasova, HSLS nigdje ne dobiva ništa, a i dijeli odgovornost za Vladinu katastrofalnu ekonomsku politiku”.

Upravo je iz HNS-a posljednjih tjedana dolazio najveći pritisak za potpisivanje formalnog predizbornog sporazuma, i to bez obzira na to hoće li ili neće biti prijevremenih izbora. U toj stranci planiraju izići s ekonomskom strategijom, koja bi trebala biti jedan od temelja djelovanja lijevo-liberalne vlade. Dokument se sastoji od desetak stranica i u njemu se Vlada optužuje za visoki proračunski deficit i daljnje zaduživanje, popuštanje desecima tisuća zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi, lažnim braniteljima, dijaspori i crkvenoj birokraciji. Osim toga, morat će se konačno restrukturirati i poljoprivreda, brodogradnja i energetika. Izvjesno je kako će redukcija stečenih prava koja uživaju te socijalne grupacije izazvati otpore i zato u HNSovu dokumentu navode kako se buduća vlada mora pripremiti i na velike javne prosvjede. Usporedo treba pokušati postići i dogovor sa sindikatima, zaustaviti zapošljavanja u državnoj upravi, a vrlo važan potez je i smanjenje kapaciteta u brodogradnji za 40 posto.

U HNS-u su 2009. razmatrali mogućnost formiranja tzv. trećeg bloka, u koji bi ušli SDSS i IDS, a važnu ulogu u okupljanju stranaka centra trebao je imati bivši predsjednik Stipe Mesić. Špekulacije o novom političkom savezu poprilično su omekšale SDP, koji sad prihvaća većinu zahtjeva koji stižu iz HNS-a. Kako je istaknuo Nacionalov sugovornik, u HNS-u bi bili zadovoljni ako Milanović u budućoj vladi osigura važne položaje za Čačića i Vesnu Pusić, dok na listama očekuju oko 15 svojih članova koji će postati saborski zastupnici. Prije mjesec dana u Nacionalu je objavljen i nacrt SDPove Gospodarske platforme, čiji je glavni autor Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i saborski zastupnik. Grčićev dokument repozicionira SDP s ljevice prema liberalnom centru, a to je ekonomska strategija slična onoj koju zagovara i Čačić. To znači da oko vođenja ekonomske politike Vlade, između SDP-a i HNS-a više nema većih razlika. Nedavno je i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić izjavio kako dolazi vrijeme kad će se morati utvrditi međusobni odnosi članova koalicije. Jakovčić je rekao da IDS očekuje da na listama ima svoje ljude ne samo u istarskoj i primorsko-goranskoj, dakle 8. jedinici, nego u i drugim izbornim jedinicama.

U zagrebačkim centralama HNS-a i SDP-a ocjenjuju kako s IDS-om neće biti problema, jer Jakovčićevoj stranci ionako ne preostaje ništa drugo nego da uđe u koaliciju. Važan test ispitivanja homogenosti vladajuće koalicije moglo bi biti i glasovanje o rebalansu državnog proračuna u travnju ili svibnju. U opoziciji računaju kako bi SDSS i neki manjinski zastupnici, kao i Glavašev HDSSB, mogli glasovati protiv, a pitanje je kako će se odlučiti i HSLS, što znači da bi rebalans podržalo manje od 77 zastupnika. Bude li rasplet ovakav, to će značiti da HDZova vlada prvi put još od izbora 2003. (kad je na vlast došao Ivo Sanader) više ne može računati na natpolovičnu većinu u Saboru. Nešto slično dogodilo se prilikom izglasavanja rebalansa 2009., no tada je HDZ ipak okupio 79 zastupnika koji su podržali Vladu. Tada su proračunski prihodi smanjeni sa 124 milijarde na 116 milijardi kuna, a dio zastupnika nacionalnih manjina, iako pripadaju vladajućoj koaliciji, uskratio je potporu rebalansu. Za Vladin prijedlog rebalansa glasovalo je 79 zastupnika, protiv ih je bilo 59, a suzdržano dvoje (haesesovac Stipe Gabrić Jambo i zastupnica češke manjine Zdenka Čuhnil).

Prije glasovanja Milorad Pupovac rekao je da SDSS rebalans neće podržati jer, iako sudjeluje u Vladi i parlamentarnoj većini, nije bio pozvan da sudjeluje u njegovoj izradi. Iako u opoziciji prevladava mišljenje da odlučivanje o rebalansu neće srušiti vladu Jadranke Kosor, pokušat će sve kako bi odvojili HDZ i HSS od preostalih zastupnika koji ih podržavaju. Na prvom mjestu su predstavnici manjina, što je razlog zašto u trojcu SDP-HNS-IDS podržavaju ideju prema kojoj bi manjinski birači (osim srpskih kojih je u popisu stanovništva više od 1,5 posto) ubuduće dobili dvostruko pravo glasa. Najavljuje se i intenzivnija komunikacija s Darinkom Kosorom, u čemu Milanović mora paziti da ne uvrijedi haenesovce, a vodstvo SDSS-a ionako je već dugo nezadovoljno statusom u izvršnoj vlasti.

Nedavno je u visokim političkim krugovima puštena priča da potpredsjednik Vlade iz SDSSa Slobodan Uzelac nekoliko tjedana nije dolazio u Vladu, iako nije bio bolestan. Odluči li SDSS napustiti vladajuću koaliciju, opozicija je spremna i tu stranku uključiti u predizbornu koaliciju. Ali u sadašnjim okolnostima SDP, HNS i IDS samostalno počinju izradu predizbornog programa, koji treba osigurati pobjedu na parlamentarnim izborima.

Komentiraj

Source:Robert Bajruši