EPA/DJORDJE SAVIC

Policija odbacuje optužbe za nezakonito postupanje prema migrantima

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u četvrtak je održao tematsku sjednicu o slučajevima uskraćivanja međunarodne zaštite imigrantima u Hrvatskoj, na kojoj je izrečeno puno optužbi na postupanje hrvatske policije prema migrantima, no odlučno ih je odbacio glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuvši kako ne postoji mogućnost da policija postupa nezakonito.

“Bilo je puno kritika na račun policije i u raspravi i u javnom prostoru, ali mi to ne prihvaćamo. Želimo od slučaja do slučaja da se utvrde eventualne odgovornosti. Do sada nismo utvrdili nezakonitost rada hrvatskih policajaca”, izjavio je Milina novinarima nakon trosatne tematske sjednice koja je na momente polarizirala nevladine udruge i pravobraniteljice s jedne strane te predstavnike policije s druge strane.

Povod za sjednicu bili su brojni medijski napisi, izvješće pučke pravobraniteljice te inicijative nevladinih udruga koja ukazuju na moguće uskraćivanje međunarodne zaštite u RH protivno međunarodnim konvencijama i hrvatskim zakonima.

Pravobraniteljica: Pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj se otežava

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u raspravi je istaknula da se pristup međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj otežava, te pritom izostaju mjere propisane Zakonom o strancima i Zakonom o općem upravnom postupku kako bi se ljudska prava zaštitila.

Prve pritužbe na vraćanje migranata bez provođenja individualiziranog pristupa u njezinu su uredu počeli zaprimati krajem 2016. godine, kada su migranti počeli podnositi pritužbe da policija nad njima provodi nasilje kada ih vraća u Srbiju, no evidenciju od policije o tim slučajevima Ured pravobraniteljice nije uspio dobiti.

“Kada smo zatražili uvid u snimke kamere na licu mjesta, odgovoreno nam je kako nije  sačuvan taj podatak. Za konkretnih 15 minuta nema snimke tv kamere. Mislim da je to indikativno”, ustvrdila je Vidović.

Dodala je i kako je za dio migranata koje je policija zatekla na hrvatskom teritioriju i prepratila u Tovarnik, nestao pisani trag.

Od donošenja prvog Zakona o strancima 2003., prema podacima njezina ureda, ukupno je odobreno nešto više od 400 međunarodnih zaštita u Hrvatskoj, što, ističe Vidović, nije tako velik broj da se Hrvatska s njim ne bi mogla izaći na kraj.

Pravobraniteljica je istaknula  potrebu otvaranja puno više zakonitih puteva migracije, kako se ovakve situacije ne bi događale, te uspostavu ravnoteže između zaštite granice i zaštite ljudskih prava.

UNHCR: U 2016. evidentirano 2000 prijava za prisilno vraćanje u Srbiju 

Predstavnik UNHCR-a u RH Giuseppe Di Caro istaknuo je kako je ozbiljno zabrinut zbog “uvjerljivih prijava pojedinaca za koje se čini da im je potrebna međunarodna zaštita, a kojima je uskraćeno pravo ulaska u Hrvatsku”. UNHCR je, kaže,  skrenuo pozornost hrvatskoj vladi na oko 2000 slučajeva pojedinaca koji tvrde da su od 2016. godine bili prisilno vraćeni u Srbiju. Neki su od njih prijavili i pretjeranu uporabu sile od strane policije. “Zatražili smo da Vlada istraži sve te slučajeve i poduzme korektivne mjere kako bi pokazala da Hrvatska poštuje međunarodne obveze glede prava na traženje azila”, rekao je Di Caro.

Na njega su se nadovezali predstavnici nevladinih udruga pa je Milena Zajović iz udruge Are you Syrious ustvrdila kako se volonteri na terenu susreću s “preplavljujućim brojem” iskaza o sustavnom uskraćivanju prava tražiteljima na međunarodnu zaštitu u RH.

“Po podacima UNHCR-a, samo 2016. zabilježeno je oko 2000 slučajeva ilegalnih protjerivanja tražitelja azila s teritorija Hrvatske u Srbiju. Za prošlu godinu ta je brojka veća i radi se o 3242 osobe koje su, po podacima koje je prikupio UNHCR, ilegalno protjerane iz naše zemlje.  U 2018. već je 189 takvih slučajeva”, kaže Zajović.

Nezavisni volonteri evidentirali su, dodala je, još stotine slučajeva protjerivanja u Srbiju, a u zadnje vrijeme i u BiH te Crnu Goru.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije ustvrdio je kako se “više ne može  govoriti o sporadičnim incidentima, već postoje velike indicije da se radi o nekoj vrsti migracijske politike RH”.

Očekujemo da Hrvatska ostane na tragu solidarnosti s kojom je krenula u ovu izbjegličku krizu i da ostane u okviru zakonitosti, poručio je Bosanac.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je pak da se djeci-migrantima brani ulazak u zemlju, odnosno da ih se vraća bez šanse da ih  se ispita u kakvoj se nevolji nalaze.

“Ako je to istina, mislim da se kao država nalazimo u  ozbiljnom problemu jer kršimo međunarodne ugovore i obveze koje smo  s njima preuzeli”, poručila je.

Glavni ravnatelj policije: Policija i nezakonitost ne mogu ići u istu ravan

Na optužbe je odgovorio glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuvši neprihvatljivim upotrebu riječi nezakonitost koja se i tijekom rasprave, ali i u medijima,  često rabi u ovom kontekstu vezano uz policiju.

“To je neprihvatljivo za  našu struku jer policija i nezakonitost nikako ne mogu ići u istu ravan”, ustvrdio je Milina,  dok je državna tajnica Tereza Gras prozvala nevladine udruge i pravobraniteljice da učestalim istupima u medijima pokušavaju stvoriti sliku o negativnim postupanjima hrvatske policije prema migrantima.

“Ilegalne migracije nećemo tolerirati, to je pitanje nacionalne sigurnosti. Moramo pronaći načina da štitimo sigurnost države, ali i da zaštitimo one kojima je to potrebno”, rekla je Gras te podsjetila na promjene koje su u Europi izazvali imigranti poput jačanja ekstremne desnice i Brexita.

Iz MUP-a su iznijeli  i podatak  da je prošle godine evidentirano 365 kaznenih djela krijumčarenja ljudi preko hrvatske granice, te da je 2017. taj broj  udvostručen u odnosu na 2016.

“Sve nezakonite migracije 90 posto se odvijaju u okviru dobro organiziranih krijumčarskih lanaca”, ustvrdio je Milina.

Strenja-Linić: Postali smo gori od Mađara

Nezavisni zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić ustvrdio je da se cijela rasprava svela na sraz policije s jedne strane  te nevladinih udruga i pravobraniteljica s druge strane, no da je problem negdje drugdje jer treba definirati zakonite puteve migracije te upozoriti da je azil, kao sredstvo međunarodne zaštite,  pogrešan i ne odgovara potrebama s kojima se danas susrećemo.

Ines Strenja Linić (Most) ustvrdila je kako se humano lice, koje je Hrvatska pokazala tijekom migrantske krize prije tri godine, počelo urušavati. “Sada toliko čvrsto branimo granice da smo postali žešći i od Mađara”, ustvrdila  je.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić (SDP) pozvao je sve članove Odbora i sudionike u raspravi da u roku tjedan dana dostave prijedloge zaključaka današnje sjednice, na koje će se MUP imati pravo očitovati.

“Treba raščistiti varijantu u kojoj postoje kontradiktorna izvješća pravobraniteljice i policije”, zaključio je predsjednik Odbora.

Komentiraj