Robert Anic/PIXSELL

Policija na Hrvatskoj televiziji

Objavljeno u Nacionalu br. 683, 2008-12-15

Istražitelji pregledavaju kompjutere Informativnog programa i traže tragove korupcije, a prominentni novinari pomažu policiji prikupiti dokaze protiv svojih kolega

Vanja Sutlić, ravnatelj HRT-a, Blago Markota, ravnatelj HTV-a, i Hloverka Novak-Srzić, glavna urednica Informativnog programa na HTV-u, u posve su kaotičnom stanju i proživljavaju vjerojatno najteže trenutke otkad su imenovani na funkcije koje obnašaju. Već desetak dana na HTV-u se odvija dosad rijetko viđena drama. Policija razgovara s novinarima i urednicima, pretresa kompjutere Informativnog programa i analizira poslovanje prijašnjeg čelništva u potrazi za korupcijom, a razvlašteni bivši čelnici i urednici poljuljanih pozicija nadaju se povratu ranijeg utjecaja, što bi zasigurno razveselilo i neke PR agencije – koje čelnici HTV-a neformalno sumnjiče da su neposredni inicijatori kaosa koji sustavno uništava imidž HTV-a u javnosti.

Državno odvjetništvo zatražilo je od policije da hitno počne ispitivati je li točno da neke PR agencije u okviru svojih usluga naplaćuju i pojavljivanje u udarnim terminima u najgledanijim emisijama Informativnog programa. Policija je zato prošlog tjedna razgovarala i s nekim prominentnim novinarima Informativnog programa, a već prije počela je pregledavati sadržaj nekih kompjutera u tom programu. Policija je tijekom tih razgovora došla i do novih, iznimno korisnih informacija o navodno nezakonitom poslovanju prijašnjeg vodstva HTV-a predvođenog Marijom Nemčić i njenim bliskim suradnicima, među kojima se posebno ističe uloga Miroslava Lilića. Tako se policijski rad usredotočioo na to kako se trošio novac na nabavu TV-sapunica prijašnjih godina, kako se kupovao strani filmski i dokumentarni program te općenito kako se nabavljao gotovi televizijski program mimo javnog natječaja. O tome su prvi put neformalno policiju informirali neki prominentni novinari HTV-a.

Lavinu posljednjih događaja pokrenula je izjava gradonačelnika Slavonskog Broda Mirka Duspare, koji je javno rekao kako je preko zagrebačke agencije Moire PR platio gostovanje u emisijama Informativnog programa, “Brisanom prostoru” i “Otvorenom”. Duspara je naknadno pokazao i navodno sporne ugovore s agencijom Moire PR, ali se u njima ne može naći potvrda za tvrdnje koje je javno izrekao, zbog čega je nekoliko dana poslije šefica te agencije Irena Nakić zatražila od HTV-a javnu ispriku i najavila sudske tužbe.

Državno odvjetništvo počelo je ispitivati taj slučaj, a za njega je na redovitoj sjednici poseban interes pokazao i član Programskog vijeća HRT-a Hašim Bahtijari, koji je energično pozvao da se ispitaju sumnjive aktivnosti agencije Moire PR. Ta se agencija u sličnom kontekstu spominjala i u studenome 2004., ali ni tada za takve optužbe nije bilo dokaza. I tada se s agencijom Moire PR neformalno povezivalo Hloverku Novak-Srzić, Dijanu Čuljak i Ivanu Šikić, tadašnje novinarke i urednice na HTV-u. Afera je izbila kad se počelo sumnjati da je zbog prijateljstva i navodnog partnerstva s Irenom Nakić, Hloverka Novak-Srzić u emisiju “Otvoreno” pozvala odvjetnika Nevena Cirkvenija, bivšeg supruga Irene Nakić, da štiti interese tadašnjeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, kojega je Cirkveni tada zastupao. Ta se emisija bavila mogućim sukobom interesa u kojem se našao tadašnji ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u aferi Imostroj. Prozvane novinarke tada su sumnjale da ih je pokušao kompromitirati Krešimir Macan, koji je tada radio u PR agenciji koja je zastupala interese SDP-a i kojoj je odgovaralo produbljivanje afere u kojoj se našao Žužul.
Sličan se scenarij obistinio i četiri godine poslije, a na HTV-u su uvjereni da je opet iza svega Krešimir Macan, koji želi ojačati svoj utjecaj na HTV-u slabljenjem Hloverke Novak-Srzić. On to, uvjereni su na HTV-u, želi postići potenciranjem negativnih vijesti o HTV-u. Na HTV-u su uvjereni da su Macan i Ankica Mamić nagovorili Bahtijarija da žestoko optuži Moire PR na sjednici Programskog vijeća HRT-a, kako bi to izazvalo velik interes medija i dovelo do pogoršanja medijskog imidža HTV-a i njegova vodstva. “Tko o čemu, kurva o poštenju”, izjavio je za Nacional Krešimir Macan, zamoljen da prokomentira posljednje događaje.

Nakon Dusparina i Bahtijarijeva istupa opet se o HTV-u počelo opsežno pisati kao o leglu korupcije, i to opet “zahvaljujući” spornoj agenciji Moire PR koju se i ranije sumnjičilo za sporne veze s Novak-Srzić.

Iako je posve nejasno na temelju čega je Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda, ustvrdio da je platio za pojavljivanje na HTV-u, ta je njegova izjava ponovo dovela HTV u središte pozornosti. Macan je izjavio za Nacional da se može slobodno objaviti da je on genij, ako je radi svojih interesa uspio nagovoriti Dusparu da javno istupi i da takvu izjavu. “Najvjerojatnije mu je netko doista rekao da će u okviru cijene koju plaća za PR usluge imati osiguran i nastup u dvjema emisijama na HTV-u. To mu sigurno nisu napisali u ugovoru, ali Duspara sigurno nije to javno rekao kako bih ja od toga imao poslovne koristi ili zato što možda nisam u dobrim odnosima s Irenom Nakić”, izjavio je za Nacional Krešimir Macan. U vrhu HTV-a uvjereni su da su Macan i Ankica Mamić, vlasnici PR agencija Mangjura i IM&C, inicirali i orkestrirali napad na vodstvo HTV-a, kako bi ojačali svoj utjecaj na njemu uoči lokalnih izbora.

Izvori bliski HTV-u sumnjaju da su oni, ali i čelnici nekih drugih PR agencija, zadnjih godina mogli utjecati na Mislava Bagu, Danka Družijanića, Zorana Šprajca i neke druge istaknute novinare HTV-a, preko kojih su na HTV, u informativne emisije, kao teme uspijevali progurati priče koje su išle u prilog interesima nekih klijenata koje su zastupali. Bago i Družijanić nedavno su napustili HTV, a Šprajc je u zadnje vrijeme često u svađi s nadređenima, koji su počeli pomno analizirati prema kojim kriterijima on u Dnevnike koje uređuje uvrštava neke priloge, ponajprije one o Nadanu Vidoševiću, mogućem predsjedničkom kandidatu, čelniku Kraša i Hrvatske gospodarske komore.

Izvori bliski HTV-u tvrde da su njih trojica, ali i neki drugi novinari, imali odlične odnose s raznim PR agencijama. Tvrdi se da su ih te agencije znale angažirati da rade kao svojevrsni medijski treneri njihovim klijentima i to bi im unosno plaćali, kao i neke druge aktivnosti koje su odrađivali u sklopu usluga PR agencija određenim klijentima. Tako su te agencije stvarale kvalitetne odnose s vodećim televizijskim novinarima, a potom su te odnose, po svemu sudeći, pokušavale iskoristiti kako bi na HTV-u lakše osigurale medijsku zastupljenost nekih svojih klijenata, čak i onda kad to i nije bilo isključivo u interesu informiranja javnosti.

Odnedavno se na HTV-u počelo kritički analizirati zašto su neke osobe iz javnog života često gostovale u nekim emisijama te po kojim su zapravo kriterijima emitirani neki prilozi u Informativnom programu, a počelo se stidljivo najavljivati da će se revidirati nebulozni menadžerski ugovori novinara i urednika gledanijih emisija. Sve to dovelo je do novog preslagivanja odnosa i utjecaja na HTV-u, čije vodstvo pokušava početi uvoditi red u poslovanje. U vrhu HTV-a uvjereni su da je to zabrinulo razne interesne skupine, koje na razne načine žele vratiti svoj izgubljeni ili poljuljani utjecaj na najmoćnijem hrvatskom elektroničkom mediju.

U vrhu HTV-a uvjereni su da su te interesne skupine pozadinski autori brojnih medijskih akcija koje u ishodištu imaju identičan cilj – rušenje ugleda vodstva HTV-a kreiranjem katastrofalnog medijskog imidža te medijske kuće. S druge pak strane, sadašnje vodstvo HTV-a optužuju, među ostalim, da je upravo ono, po istom obrascu, sklono “trgovini” medijskim prostorom u nekim udarnim emisijama te da to radi također preko nekih PR agencija, ponajprije preko Moire PR, koju vodi Irena Nakić, za koju se tvrdi da je u dobrim odnosima s glavnom urednicom Informativnog programa Hloverkom Novak-Srzić i Dijanom Čuljak, trenutno utjecajnom novinarkom i urednicom “Otvorenog”.

Usporedo s razvojem te neugodne situacije, čelništvo HTV-a počeli su napadati i neki nezadovoljni novinari, čiji su rad njihovi nadređeni počeli kritički analizirati. Tako se na Hloverku Novak-Srzić, nominalno svoju šeficu, žestoko i neprimjereno okomio Denis Latin, urednik “Latinice”. On je to učinio nakon što mu je ona pokušala sugerirati da u jednu od “Latinica” nije trebao pozvati novinara Gordana Malića, jer je on u to vrijeme gotovo deset puta u nekoliko tjedana već gostovao na HTV-u. Latin je nakon toga počeo vrijeđati Hloverku Novak-Srzić i čak ju je nazvao zaštitnicom organiziranog kriminala. To je dodatno narušilo imidž HTV-a u javnosti. Latin je zbog tog ispada ostao bez dijela plaće, a zbog svog bezobrazluka mogao bi ostati i bez menadžerskog ugovora. Latin ne može podnijeti to da mu je Hloverka Novak-Srzić nadređena, jer je 90-ih on doista kao novinar otvarao značajne teme, a nju su smatrali produženom rukom tada omraženog vladajućeg HDZ-a. Međutim, danas su se okolnosti promijenile, a Latin vodi isti rat, iako su mu emisije sve lošije, a Hloverka Novak-Srzić trudi se korektno raditi svoj posao. Latin privatno o Hloverki Novak-Srzić može misliti što hoće, ali ona kao njemu nadređena urednica ima pravo, a to joj je i u opisu posla, s njim diskutirati o temama koje u emisijama obrađuje, kao i o gostima koje namjerava zvati u emisiju. Sve je to dio uobičajenog novinarskog posla, koji se nikad prije nije tako radio na HTV-u, pa Latin to sad doživljava kao gušenje svojih novinarskih sloboda. To nije točno, jer bi mu emisije možda bile bolje da tu i tamo prije snimanja “Latinice” pogleda neki novinarski prilog koji rade njegovi podređeni, ali i prihvati koji, možda koristan savjet.

Kako je u verbalnim ispadima Latin pretjerao, moguće je da će mu vodstvo HTV-a trajno prekinuti menadžerski ugovor. Izvori bliski vodstvu HTV-a tvrde da im se prije nekoliko dana pismeno obratila i Sanja Sarnavka, čelnica udruge B.a.B.e. U tom pismu žali se da ona i njena udruga više nemaju pristup najznačajnijim emisijama Informativnog programa kao prije. Na HTV-u to pismo smatraju drskim i deplasiranim te ga doživljavaju kao neprimjereni pritisak.

Nedavno su na HTV-u rekonstruirali i povezanost nekih svojih novinara s onima iz tiskanih medija koji su zadnjih mjeseci učestalo neargumentirano oštro kritizirali vodstvo HTV-a. Te su veze otkrili preko Facebooka. Primjerice, otkriveno je da su kao prijatelji putem Facebooka s novinarskim kritičarima vodstva HTV-a povezane Maja Sever i Lela Knežević. Zato se sumnja da su možda njih dvije izvori neargumentiranih negativnih informacija o HTV-u, koje su poslije pretočene u kritičke tekstove o HTV-u. Lela Knežević bila je urednica emisije “Hrvatska uživo”, u kojoj je surađivala sa Sanjom Mikleušević Pavić. Njih su dvije najvjerojatnije zbog sporne uređivačke politike smijenjene iz te emisije, što je također izazvalo lavinu njihovih negodovanja i kritičkih tekstova o HTV-u.

Zanimljivo je da je Sanja Mikleušević Pavić tijekom prošle televizijske sezone više puta u emisiju kao goste pozivala Ivu Banca i Ivana Zvonimira Čička, članove HHO-a. Nedavno joj je HHO, najvjerojatnije zato što su kod nje Čičak i Banac dobivali neprimjereno veliku besplatnu medijsku platformu, dodijelio godišnju nagradu. Zanimljivo je da je Branimir Pofuk, suprug Lele Knežević, odnedavno također član HHO-a.

Vodstvo HTV-a uvjereno je da ih u svojim kolumnama na Tportalu i dalje napada urednik Dnevnika Zoran Šprajc. Šprajcu je vodstvo HTV-a zabranilo pisanje bloga, za koji je primao 7000 kuna mjesečno. On je to jedno vrijeme poštovao, a potom je, po svemu sudeći, počeo blog pisati blog pod pseudonimom “Jutarnja Špranja”. Šprajc tako posredno utječe na stvaranje negativne percepcije o vodstvu HTV-a, odnosno o svojim nadređenima. Usput u tim kolumnama nastavlja besramno agitirati za Nadana Vidoševića. Vodstvu HTV-a nije ugodno ni to što policija već dulje vrijeme istražuje kako su poslovali njihovi prethodnici. U takvom ozračju ispada da su oni krivi i za poslovanje svojih prethodnika.

U tom kaotičnom stanju vodstvo HTV-a ponaša se nezgrapno. U svim kriznim situacijama se improviziralo, a u ophođenju prema buntovnim novinarima i urednicima povrijeđenih taština bespotrebno se taktiziralo. Prilikom revizije njihovih menadžerskih ugovora svima su im ostavljene astronomske plaće, odreda veće od 20 tisuća kuna. Umjesto da im plaće smanje na razumnih 10-12 tisuća kuna i javno pozovu nezadovoljnike da objasne hrvatskoj javnosti tko od njih u vrijeme recesije ne bi mogao preživjeti s tolikim primanjima, oni su im ostavili nedirnuta primanja i zabranili javne istupe. Zato ih nitko od njih ne shvaća ozbiljno. Primjerice, Latin tu zabranu otvoreno ismijava, a Šprajc sprda pišući blogove pod pseudonimom. U međuvremenu, vodstvo HTV-a našlo se na udaru i drugih interesnih skupina i još uvijek ne zna što učiniti. Za početak su zabranili neformalne susrete novinara s predstavnicima PR agencija, što je, tko zna zašto, izazvalo buru negodovanja među novinarima.

Ako je vodstvo HTV-a nesposobno ondje uvesti red, možda i nije zaslužilo raditi svoj posao. S druge pak strane, dokaže li se da je netko iz sadašnjeg vodstva HTV-a sudjelovao u nedopuštenoj trgovini medijskim prostorom, i te osobe trebaju kazneno odgovarati. To nikako ne znači da bi se ključni utjecaj na HTV, samo na temelju javnog prepucavanja, trebao ponovo vratiti u ruke onih koji sustavno blate imidž HTV-a svojom neprofesionalnošću ili zbog privatnih interesa.

Uloga Hašima Bahtijarija

■ U ponedjeljak, samo nekoliko sati nakon sjednice Programskog vijeća HRT-a, na kojoj je gorljivo pozivao na ispitivanje odgovornosti i sumnjivih aktivnosti agencije Moire PR, Hašim Bahtijari se u Centru Kaptol u Zagrebu našao na piću s Krešimirom Macanom i Ankicom Mamić. Navodno su se sastajali i prije. Macan je za Nacional potvrdio da se spomenuti sastanak doista održao, ali je negirao da su oni posredni pozadinski režiseri zadnjih napada na HTV.
■ Krugovi bliski Ireni Nakić, vlasnici agencije Moire PR, tvrde da Macan nju napada i iz posve poslovnih razloga – Irena Nakić svojedobno je preuzela ugovor o zastupanju Croatia osiguranja te je taj posao oduzela PR agenciji u kojoj je tada radio Macan. Tada je navodno počela njihova uzajamna nesnošljivost.

Komentiraj