POKUŠAJ POVEĆANJA PRIHODA Vlada predlaže duže radno vrijeme u ugostiteljskim objektima

Autor:

Borna Filic/PIXSELL

[quote_box_center]

  • To je jedna od novina kojom Vlada želi povećati turističko-ugostiteljski promet i prihode

[/quote_box_center]

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojima se jedinicama lokalne samouprave omogućuje uređivanje dužeg radnog vremena ugostiteljskim objektima nego što je određeno zakonom. To je jedna od novina kojom Vlada želi povećati turističko-ugostiteljski promet i prihode.

Naime, radno vrijeme ugostiteljskih objekata po važećem je Zakonu samo djelomično u nadležnosti jedinica lokalne samouprave s obzirom da predstavnička tijela lokalnih jedinica mogu najduže za dva sata produžiti propisano radno vrijeme ugostiteljskih objekata koje je, po zakonu, od 6 do 24 sata. Predloženom se izmjenom pak predstavničkim tijelima lokalnih jedinica daje ovlast da svojom odlukom mogu produžiti propisano radno vrijeme odnosno da, vodeći računa o potrebama gostiju, ali i svojih građana, odrede drugačije radno vrijeme, koje može biti različito u pojedinim jedinicama ili pojedinim naseljima unutar lokalnih jedinica.

Usluge smještaja bi trebale pružati i pravne i fizičke osobe

Prema važećem Zakonu, usluge smještaja u prostoru stambene namjene može pružati samo iznajmljivač kao fizička osoba, a samo privremeno do kraja 2016. godine to mogu i ugostitelji registrirani kao obrti, trgovačka društva i dr.

Sada se predlaže se te usluge mogu pružati i pravne i fizičke osobe, neovisno o organizacijskom obliku i to u poslovnim i u stambenim objektima, s obzirom da se radi o tihoj djelatnosti.

Vlada računa da će tako potaknuti profesionalizaciju odnosno otvaranje novih trgovačkih društava i obrta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti te zapošljavanje, posebice kroz samozapošljavanje.

Predlaže se i da se privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju omogući pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena.

Kako se objašnjava, velik dio građana nije u mogućnosti ishoditi takav dokaz, s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, osobito na otocima.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)