Pokrenuta istraga protiv grupe koja je fingirala nesreće i krala novac od osiguranja

Uskok je u srijedu pokrenuo istragu protiv 35 članova zločinačkog udruženja osumnjičenih da su dogovorenim prometnim nesrećama oštetili osiguravajuće kuće za najmanje 1,7 milijuna kuna na ime naknade štete te još barem 127.000 kuna na ime troškova.

Tužiteljstvo je priopćilo da je istragom na temelju kaznene prijave PU istarske obuhvaćeno 34 hrvatska državljana te jedna državljanka Bosne i Hercegovine.

Uskok sumnja da je prvookrivljeni 57-godišnjak koji je od ranije u istražnom zatvoru, od veljače 2012. do travnja 2019. godine, na istarskom području radi stjecanja nepripadne imovinske koristi okupio drugookrivljenog 48-godišnjaka, trećeokrivljenog medicinskog tehničara iz pulske bolnice i četvrtookrivljenu 50-godišnju zastupnicu osiguranja u jednom osiguravajućem društvu.

Tužiteljstvo je preciziralo da su 57-godišnjak i drugookrivljeni 48-godišnjak planirali realizaciju i dinamiku fingiranih prometnih nesreća, određujući kada će se i gdje nesreće dogoditi, dok je drugookrivljeni za tu potrebu angažirao osobe koje su za dogovorenu novčanu nagradu sudjelovale u lažiranju prometnih nesreća.

Potom su sudionici fingiranih prometnih nesreća, prema uputama drugookrivljenog, o događaju obavijestili policiju te potražili liječničku pomoć u Općoj bolnici Pula, nakon čega su drugookrivljenom predavali medicinsku i drugu dokumentaciju potrebnu za ostvarivanje naknade štete. Zauzvrat su primali od 2000 do 4000 kuna po nesreći, a koje je osiguravao 57-godišnjak.

Zatim je drugookrivljeni predavao medicinsku dokumetaciju 57-godišnjaku koju je potom predavao trećeokrivljenom medicinskom tehničaru koji je lažirao liječničke nalaze radi naknade štete. Trećeokrivljeni je potom u računalnom bolničkom sustavu neovlašteno izrađivao i mijenjao liječničke nalaze te ih brisao s namjerom da ih prikaže kao istinite, a zajedno s 57-godišnjakom je stvarao i nove liječničke nalaze izvan računalnog sustava, dodao je Uskok.

U pojedinim slučajevima je 50-godišnja djelatnica osiguravajućeg društva, za osobe koje će sudjelovati u nesrećama neposredno prije dogovorene prometne nesreće izrađivala police životnog osiguranja i police osiguranja od nezgode, potpisujući ih u njihovo ime i bez njihove prisutnosti u poslovnici društva. Uz to, plaćala je i obroke premija za sačinjene police kako bi se one aktivirale, a novac za to je osiguravao 57-godišnjak prethodnom naplatom polica osiguranja.

U situacijama kada su se prometne nesreće uistinu dogodile i nakon kojih su sudionici nesreća zatražili liječničku pomoć u pulskoj Općoj bolnici, trećeokrivljeni je u krugu bolnice pristupao sudionicima nudeći im mogućnost ostvarivanja naknade štete preko agencije za posredovanje u osiguranju. Pritom im je predavao posjetnicu 57-godišnjaka kojem je predavao podatke o sudionicima prometnih nesreća kako bi mogao s njima stupiti u kontakt.

Kada bi sudionici nesreća na to pristali, nemajući razloga sumnjati u istinitost prezentiranog, predavali su liječničke nalaze 57-godišnjaku ili trećeokrivljenom koji je zatim krivotvorio liječničke nalaze.

Nadalje su 57-godišnjak i dvojica 48-godišnjaka podnosili zahtjeve osiguravajućim društvima za naknadu nematerijalne štete, kao i zahtjeve za naknadu po policama osiguranja od nezgode i policama životnog osiguranja zaključenih u društvu u kojem je zastupnica 50-godišnjakinja.

Na temelju tih zahtjeva su osiguravajuća društva isplatila ukupno najmanje 1,78 milijuna kuna na ime naknade štete te najmanje 127.000 kuna na ime troška. Od tog iznosa su samo pojedinim sudionicima stvarnih prometnih nesreća isplaćivali znatno manje iznose, a ostalo zadržali za sebe, pri čemu je 57-godišnjak redovito drugookrivljenom isplaćivao najmanje 5000 kuna mjesečno.

Komentiraj