Pogled u vanjskopolitičku bilježnicu Joea Bidena

Bivši američki potpredsjednik Joe Biden preuzima kormilo Sjedinjenih Država kao čovjek struke i velikog vanjskopolitičkog iskustva i što je vrlo važno, iskrenog zanimanja za globalna pitanja.

Prije ulaska u Bijelu kuću gdje je do 2017. u dva mandata bio desna ruka predsjednika Baracka Obame, Biden je u američkom Senatu predsjedao Odborom za vanjsku politiku i u tom svojstvu putovao je u Irak i Afganistan kako bi se na terenu upoznao s činjenicama.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak se s radošću prisjetila redovitih sastanaka s potpredsjednikom Bidenom.

“Dobro je poznavao Njemačku i Europu. Sjećam se dobrih sastanka i razgovora s njim”, rekla je Merkel kada je srdačno čestitala Bidenu na izbornoj pobjedi i naglasila “desetljeća njegova iskustva u vanjskoj politici”.

Za stolom

Biden je rekao da u vanjskoj politici “Sjedinjene Države želi ponovno posjesti na čelo stola, na mjesto s kojeg će se zajedno sa saveznicima i partnerima uhvatiti ukoštac s globalnim prijetnjama”.

Operativna riječ mogla bi biti “stol” – jer Biden priznaje da je zajednički stol potreban.

Nakon četiri godine gesla “Amerika na prvom mjestu”, sinonima za politiku Donalda Trumpa koji je odbacio i okrugli stol i usklađivanje sa saveznicima, očito je da će se Biden truditi da razbijene komade ponovno sastavi u cjelinu.

Tako je najavio da će Sjedinjene Države vratiti u Pariški sporazum o klimi “prvog dana na dužnosti”.

Obećao je u “prvih 100 dana” sazvati globalni samit o klimi kako bi pritisnuo najveće svjetske odašiljače stakleničkih plinova da se pridruže SAD-u i obvežu na smanjenja emisija u postotcima znatno većima od obveza preuzetih 2015. kada se sporazum o klimi potpisivao.

U kampanji je izabrani predsjednik obećao da će prvog dana na dužnosti vratiti SAD u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) koju je Trump prekrižio i napustio usred globalne pandemije covida-19.

“Amerikanci su sigurniji kada je Amerika uključena u jačanje globalnog zdravlja”, smatra Biden.

U prvoj godini na dužnosti Biden planira organizirati “svjetski samit o demokraciji kako bi se obnovio duh i zajednički rad nacija na ostvarenju slobodnog svijeta”.

Nadalje, izabrani predsjednik obećao je da će vratiti SAD u Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda.

Kao predsjednički kandidat, Biden je najavio da će obnoviti američku podršku NATO-u kazavši da je američka privrženost tom 70 godina starom vojno-političkom savezu “sveta, a ne transakcijska”, suprotno od njegova prethodnika koji je savez shvaćao kao osiguravajuće društvo s rokovima dospijeća.

“NATO je u samom središtu američke nacionalne sigurnosti, on je utvrda ideala liberalne demokracije – savez vrijednosti koje ga čine daleko trajnijim, pouzdanijim i snažnijim nego što je partnerstvo izgrađeno prisilom ili novcem”, rekao je Biden.

Rusija i Kina

Naravno, dio Bidenova jačanja NATO-a slanje je poruke Moskvi. “Kako bi odgovorili na rusku agresiju, moramo zadržati oštrinu naših vojnih kapaciteta, ali i jačati sposobnosti u odgovoru na netradicionalne prijetnje, poput dezinformiranja i kibernetičkog kriminala”.

Biden je bio američki potopredsjednik kad je Rusija anektirala Krim i odvela odnose Moske i Washingtona na najnižu razinu od hladnog rata.

Unatoč oprezu prema Moskvi, Biden je obećao raditi na obnovi sporazuma Novi START koji je “sidro strateške stabilnosti između Sjedinjenih Država i Rusije”. Taj sporazum o smanjenju nuklearnog naoružanja temelj je za buduće sporazume o kontroli naoružanja, govorio je Biden u kampanji.

Kad je o Kini riječ, Biden je smatra najvažnijom prijetnjom dugoročnim američkim interesima, a riječ je o jednom od rijetkih stajališta u kojem su demokrati i republikanci suglasni što znači da se pristup prema Pekingu neće mijenjati, ali hoće metoda i ton.

Biden je optužio Kinu za krađu američke tehnologije i intelektualnog vlasništva i službenom Pekingu zamjera što svojim državnim tvrtkama osigurava nepoštenu prednost dajući im subvencije.

No umjesto da američku zabrinutost izražava jednostrano kao Trump, Biden predlaže izgradnju savezničke koalicije koja će se suprotstaviti Kini u stvarima s kojima se s njom ne slaže kao što su nepoštena trgovačka praksa i kršenja ljudskih prava.

S druge strane, surađivat će s Pekingom gdje je to potrebno kao što su klimatska pitanja, globalno javno zdravlje, neširenje oružja i čvrstina prema Sjevernoj Koreji.

Iran

Biden je obećao da će vratiti Sjedinjene Države u iranski nuklearni sporazum iz kojeg je Trump svoju zemlju jednostrano povukao, a koji je Biden u Obaminom drugom mandatu ispregovarao zajedno s drugim silama (Europska unija, Francuska, Kina, Njemačka, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo).

Taj sporazum spriječio je iranski razvoj nuklearnog oružja, ističe Biden koji smatra da je bila loša Trumpova odluka odbaciti takav sporazum kako bi pritisnuo Iran da preuzme dodatne obveze u pogledu balističkih projektila.

Biden je obećao vratiti se u taj sporazum “ako Teheran pristane ponovno poštivati njegove odredbe” iz te planira “odlučnom diplomacijom i podrškom saveenika jačati i proširiti sporazum pri čemu će učinkovito spriječiti Iran da razvija aktivnosti koje destabiliziraju”.

Bliski istok

Iako izabrani predsjednik smatra da je Trumpov jednostrani pristup izraelsko-palestinskom sukobu otežao planove za postizanjem rješenja o dvije države, Biden ne planira vraćati američko veleposlanstvo u Tel Aviv iz Jeruzalema kamo ga je 2018. preselio Trump.

Biden uz to pozdravlja napore koje je Trump zadnjih mjeseci postigao u normalizaciji odnosa između Izraela i arapskih zemalja Perzijskog zaljeva.

Obećao je da će trajno poštivati “američku predanost obrani izraelske sigurnosti”.

No nije propustio opomenuti Izrael zbog njegova postupanja prema palestinskim područjima pa je ranije ove godine rekao da “Izrael mora prestati prijetiti pripojenjem (palestinskih područja)” i prekinuti naseljavanje izraelskih doseljenika na tim područjima jer će “u protivnom ugušiti svaku nadu u postizanje mira”.

U pogledu američke vojne angažiranosti na Bliskom istoku, Biden je zagovornik vraćanja znatnog broja američkih vojnika s Bliskog istoka i Afganistana  kako bi se fokus suzio na Al Kaidu i Islamsku državu.

Najavio je i da želi okončati “vječne ratove “koje je SAD  vodio u regiji”.

Komentiraj