Područje Petrinje: Nakon potresa u prosincu prošle godine, do 10. siječnja još 2500 podrhtavanja tla

Snažan potres koji je 29. prosinca 2020. zadesio Sisačko-moslavačku županiju izazvao je geološke efekte i na površini zemlje, a među njih spadaju i rupe, urušne vrtače koje nisu novost u tom kraju, rekao je Marijan Herak seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a, gostujući u ponedjeljak na HTV-u.

“Zbog trešnje, svod kaverni koje su u zemlji nastale ispiranjem nanosa rijeka su se urušile. Dovoljan je i manji potres da trigerira takve događaje”, naglasio je Marijan Herak.

Osim toga, bilo je i pojava koje su vezane uz veliku količinu podzemnih voda, a jedna od njih je da se tijekom trešnje jako pjeskovita zasićena tla počnu ponašati kao tekućine, kazao je te dodao kako su klizišta još jedan od efekata potresa, ali s njima smo već navikli živjeti.

“Što se tiče pojava rupa, tu nismo mogli puno napraviti. Ne može se znati gdje će se rupa napraviti i ovo područje nije sigurno za gradnju kuća”, rekao je Herak.

Pojasnio je kako se potresi razlikuju po rasjedima na kojima su se dogodili, po magnitudama potresa te po dubinama, ali kako su ipak u Hrvatskoj te dubine slične između 5 i 15 kilometara dubine.

Rasjed u Petrinji veći od zagrebačkog

“U Petrinji se dogodio potres u kojem su se na rasjedu krila gibala jedna pokraj druge, a u Zagrebu je bilo suprotno, krila rasjeda su išla gore dolje, dubina potresa je bila slična, s time da je potres u Petrinji bio puno veći i rasjed koji se aktivirao je veće površine”, naglasio je i dodao kako su naknadni potresi u Petrinji bili na većoj dubini.

Herak naglašava kako bi se trebalo razmišljati o gradnji kuća, kako da ih ojačamo, a to je ono što nam je najpotrebnije.

Iskustva govore da se nakon potresa tako visokih magnituda kao što je bio u Petrinji 6,4, još dugo će se događati potresi, a mogući su i snažniji čak do 5 stupnjeva.

“Do 10. siječnja, zapisali smo 2.500 naknadnih potresa od onog potresa u Petrinji”, istaknuo je za HTV.

Komentiraj