Prosvjedni skupovi podrške kurikularnoj reformi, s kojih su, uz ostalo, zatražena razrješenja ministra Pave Barišića, predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Dijane Vican i voditeljice Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme Jasminke Buljan Culej, održani su u četvrtak navečer, među ostalim, u Splitu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu.

Osim razrješenja, prosvjednici su zatražili i da se ponovi natječaj za voditelja i članove ERS jer nisu jasno obrazloženi ni izbor ni kriteriji po kojima su birani.

Splićani u Maršu za znanost

Sedamstotinjak građana Splita okupilo se u četvrtak popodne u Maršu za znanost ispred Hrvatskoga narodnog kazališta noseći transparente na kojima je, uz ostalo, pisalo “Andrej, reci tajnici da razriješi Pavu”, “Za razum bori se, za znanje izbori se”, “Ništa ne može zaustaviti reformu koja je krenula ‘odozdo'”, “Bez znanosti nema demokracije”, te “Pokažimo im kamo gledati, ne i što vidjeti”.

Suorganizator prosvjeda Darko Čop izjavio je kako su godinu dana od posljednjeg prosvjeda bili primorani ponovno izaći na ulicu jer su svi njihovi zahtjevi ignorirani. “Za razliku od prošle godine, kada smo prilično fino tražili da se ipak nastavi proces, sada tražimo odgovornost nadležnih, počevši od ministra Pave Barišića preko voditeljice Povjerenstva Dijane Vican do voditeljice i članova Ekspertne radne skupine koji su izabrani kroz jednu dosta čudnu proceduru u kojoj sami članovi kažu da su glasali za nekoga samo zato što ga poznaju”, rekao je Čop.

Ana Nikolić, profesorica u jednoj splitskoj srednjoj školi, smatra da je provedba reforme važna jer je vrijeme da se škola modernizira. Škole ne prate tržište rada, ali isto tako i ne uče djecu humanističkim vrijednostima na kojima počiva moderna civilizacija, ustvrdila je.

Za kooordinatoricu Udruge Domine Mirjanu Kučer neshvatljivo je da Hrvatska ne može pokrenuti reformu obrazovanja, s obzirom na to da je posljednja bila prije 40 godina.

Rijeka: Ovaj je prosvjed znak zdravog razuma

Nekoliko stotina Riječana okupilo se na prostoru pokraj hotela Kontinental gdje je održan i prošlogodišnji prosvjed, a zatim su u povorci preko Korza stigli do Jadranskog trga, gdje je završila prosvjedna akcija.

Na početku prosvjeda govorili su profesori, učitelji i roditelji učenika koji su, zatraživši razrješenja ministra Barišića, Dijane Vican i Jasminke Buljan Culej, iznosili zamjerke obrazovnom sustavu, među kojima su istaknuli nedovoljnu satnicu predmeta iz STEM područja te neuvođenje građanskoga odgoja.

Pročelnica riječkog Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj ustvrdila je da je u Hrvatskoj na djelu konzervativna revolucija kojoj se treba suprotstaviti. Ovi prosvjedi su znak zdravog razuma, ocijenila je.

Namjera prosvjeda bila je upozoriti da zbog primata političkih i privatnih interesa moćnika mnogi mladi napuštaju Hrvatsku. Kako je navedeno, cjelovita kurikularna reforma je iskren i pošten pokušaj boljega i pokušaj da Hrvatska zajednički radi na svojoj budućnosti za dobrobit svoje djece.

“Ona je na jednom mjestu okupila stručnost, entuzijazam i pozitivnu atmosferu, a sad je izravni i neskriveni politički utjecaj doveo u pitanje njezinu provedbu”, istaknuto je. Stoga je organiziran ponovno prosvjed jer se zahtjevi građana s prošlogodišnjeg prosvjeda nisu ispunili.

Na osječkom Trgu Slobode prosvjed podržalo dvjestotinjak građana

Okupljenima na osječkom Trgu Slobode obratila se predstavnica Organizacijskog odbora skupa podrške prosvjedu za cjelovitu reformu Ivana Milas rekavši kako žele dati podršku obrazovnoj reformi koja je zaustavljena prije godinu dana.

Smatra da se u tom vremenu “stvari nisu pokrenule s mjesta, već su čak krenule unatrag, jer nekome ne odgovara da škola obrazuje slobodnomisleće građane”.

Istaknula je kako se obrazovna reforma mora nastaviti na način na koji je i zamišljena, odnosno da se mora uzeti u obzir sve ono što su, punih godinu i pol dana, radili nastavnici i stručnjaci, jer su oni najveći resurs koji ima nadležno Ministarstvo.

Uz zviždaljke i transparente poput “Naša djeca zaslužuju obrazovanje za 21. stoljeće”, “Nećemo patrijarhalni odgoj i obrazovanje”, sudionici skupa poručili su da neće odustati od obrazovne reforme te suvremenog i kvalitetnog obrazovanja, kao zajedničkog dobra, koje treba biti dostupno svima pod jednakim uvjetima.

Cjelovitu kurikularnu reformu podržali i Karlovčani; suprotni stavovi predstavnice učenika

Osnovne zahtjeve prosvjeda okupljenim Karlovčanima, kojih je bilo oko 150, iznio je Dimitrije Birač u ime organizatora skupa, Građanske inicijative “Za radnički Karlovac”.

On se, uz ostalo, zauzeo za to da nacionalna i lokalna vlast počne rješavati i materijalne uvjete u kojima žive i djeluju učenici svih uzrasta, istaknuvši da je neophodno uvođenje besplatne prehrane, a Karlovac, smatra Birač, može biti grad koji će napraviti taj prvi korak. Sveobuhvatna obrazovna reforma, dodao je, mora ići usporedno s poboljšanjem radnih uvjeta učitelja.

Bivši zastupnik u Europskom parlamentu Nikola Vuljanić ustvrdio je da se Karlovčani i građani općenito trebaju riješiti straha i hrabro iznositi svoje zahjeve te je ustvrdio da je strah nastavnika i profesora jedini razlog što na ovom skupu njih gotovo i nema, dok je Miroslav Delić (SDP) izrazio uvjerenje da kurikularna reforma ne ide dobrim putem jer je već i kod promjene ERS vidljivo da se radi o odlukama prema stranačkoj i ideološkoj pripadnosti.

Stav suprotan prosvjednicima iznijela je predsjednica Vijeća učenika Karlovačke županije Ana Katić, koja je ujedno i članica Nacionalnog vijeća učenika RH. Popraćena zvižducima i neodobravanjem, ustvrdila je da kurikularna reforma nije zaustavljena zato što se na njoj ne želi raditi, već “zato što je nova Ekspertna radna skupina uočila niz nepravilnosti”.

Prema njezinu uvjerenju, reforma je samo “zaustavljena da bi se mogao uočiti taj niz nepravilnosti i krenuti u reformu”.

Komentiraj


FOTO:HINA/ Mario STRMOTIĆ/ es
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.