Čelnici zemalja NATO-a pokazat će u petak i subotu na summitu u Varšavi odlučnost naspram Rusije, unatoč tome što mnogi smatraju da je Zapad oslabljen zbog britanske odluke o napuštanju Europske unije.

Savez 28 članica formalno će usvojiti odluku o raspoređivanju četiri postrojbe s oko 3000 do 4000 vojnika u baltičkim državama i Poljskoj kako bi svojim članicama u istočnoj Europi pokazao spremnost i odlučnost da ih brani u slučaju potrebe.

“Ovo je ključni trenutak za našu sigurnost”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u četvrtak s poljskim predsjednikom Andrejom Dudom. “NATO odgovara brzo i odlučno”, rekao je, naglasivši da će ovo biti “važan summit u povijesti našeg Saveza”.

Estonija, Latvija, Litva i Poljska traže stalnu nazočnost NATO-a zbog straha da bi Moskva mogla pokušati destabilizirati njihove prozapadne vlade, ali Kremlj niječe svaku takvu namjeru i kaže da je NATO agresor koji namjerno pomiče granice sve bliže bivšem sovjetskom teritoriju.

Američki predsjednik Barack Obama koji dolazi na svoj posljednji summit u svojstvu predsjednika najveće svjetske sile razgovarat će o Rusiji i Ukrajini s europskim vođama, kao i o sirijskoj izbjegličkoj krizi, te o posljedicama britanske odluke da napusti Europsku uniju, rekao je novinarima u avionu Air Force One glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest.

Dodao je također da Obama u telefonskom razgovoru koji je vodio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom uoči summita u srijedu nije postigao suglasnost oko suradnje u borbi protiv Islamske države u Siriji.

Odnosi između NATO-a i Moskve dostigli su najnižu točku od Hladnog rata. Ruski veleposlanik pri NATO-u Aleksandar Gruško rekao je u intervjuu za dnevni list Kommersant da je jasno “da će doći do vojnog odgovora s naše strane”, prenosi dpa.

Međutim, agencija Reuters piše kako je ruski predsjednik ipak uoči summita pokušao malo ublažiti odnose, te je pristao na sastanak Vijeća NATO-Rusija sljedeći tjedan, što je drugi takav sastanak ove godine, nakon pauze koja je nastupila u odnosima nakon aneksije Krima 2014. Rusija je također poduprla rezoluciju UN-a kojom se dopušta da EU presreće brodove koji bi eventualno mogli prevoziti oružje za Libiju u Mediteranu.

Osim Obami, ovo će biti posljednji summit i britanskom premijeru Davidu Cameronu koji je najavio ostavku nakon što su britanski građani na referendumu poduprli izlazak svoje zemlje iz Europske unije. “Ovaj summit bit će za nas prigoda da pokažemo ogroman doprinos koji Britanija daje sigurnosti Europe i NATO-a i mi ćemo nastaviti to činiti i izvan EU-a”, priopćila je britanska vlada.

Na summitu se očekuje oko 2.500 članova 50-tak državnih izaslanstava i 1.500 akreditiranih novinara. Hrvatsko izaslanstvo predvodit će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Čelnici zemalja članica NATO-a osim odluke o jačanju vojne nazočnosti u istočnim članicama, donijet će i odluke o angažiranju izviđačkih zrakoplova AWACS za borbu protiv IS-a, te uspostavi obavještajnog odjela za bržu razmjenu civilnih i vojnih obavještajnih informacija radi efikasnije borbe protiv terorističkih prijetnji i hibridnih napada.

Očekuje se također da će na summitu biti proglašena inicijalna operativna sposobnost proturaketnog štita, koji Rusija smatra izravnom prijetnjom, dok NATO tvrdi da je štit zamišljen samo za presretanje interkontinentalnih raketa, primjerice iz Irana.

Zemlje članice još će jednom potvrditi spremnost da više izdvajaju za obranu. Nakon višegodišnjeg smanjivanja izdataka za obranu, ove se godine očekuje povećanje od tri posto, ili osam milijardi dolara više za obranu. Međutim, iako će u prosjeku rasti izdvajanje za obranu taj trend nije isti u svim zemljama članicama, a u nekim se zemljama nastavljaju smanjivati troškovi za obranu.

Čelnici NATO-a potvrdit će nastavak operacije Odlučna potpora u Afganistanu te financiranje afganistanskih snaga do 2020. godine.

Očekuje se da će NATO dati svoj doprinos operaciji EU-a Sophia u Sredozemnom moru u borbu protiv krijumčara ljudima, koji prebacuju izbjeglice s libijske obale.

Summit počinje u petak popodne sastankom čelnika 28 zemalja članica NATO-a i Crne Gore, koja ima status promatrača dok se ne okonča ratifikacija pristupanja te zemlje Savezu.
Na radnoj večeri će im se pridružiti čelnici Švedske i Finske te predsjednici Europskog vijeća i Europske komisije.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potpisat će zajedno s predsjednicima Europskog vijeća i Komisije Donaldom Tuskom i Jean-Claude Junckerom zajedničku deklaraciju o jačanju partnerstva EU-NATO.

U subotu se summit nastavlja sastankom savezničkih čelnika s čelnicima Afganistana i partnerskih zemalja koje sudjeluju u NATO-ovoj misiji Odlučna potpora u Afganistanu. Nakon toga slijedi drugi sastanak Sjevernoatlantskog vijeća na najvišoj razini, na koji su pozvani Jordan, Europsko vijeće i Europska komisija. Sumit završava sastankom NATO-Ukrajina.

Poljske službe sigurnosti bit će čitavi srpanj na najvišem stupnju pripravnosti. Osim summita NATO-a 8. i 9. srpnja, krajem mjeseca od 27. do 31. u Varšavi se održavaju Svjetski dani mladih, kada se očekuje dolazak milijun mladih ljudi iz cijeloga svijeta na susret s papom Franjom.

Poljske su vlasti stoga odlučile od 4. srpnja do kraja mjeseca suspendirati schengenska pravila i uvesti privremene granične kontrole na granici s Njemačkom, Češkom, Slovačkom i Litvom, zračnim i morskim lukama te u malograničnom prometu s ruskom enklavom Kalinjingrad.