Prvih nekoliko mjeseci protekle godine bile su izazovne za filmsku zajednicu, niz optužbi za korupciju u HAVC-u, kojima nisu bile pošteđeni niti neki od najuspješnijih hrvatskih redatelja i producenata, rezultirale su prosvjedima filmaša i smjenama, ali i djelomičnom stagnacijom u proizvodnji filmova, no kraj godine donio je bolje vijesti – nekoliko se kratkih hrvatskih koprodukcija plasiralo na prestižne svjetske filmske festivale.

Nakon što je Državna revizija dala negativno mišljenje o radu HAVC-a u 2015. godini, Upravni odbor te krovne filmske institucije smijenio je Hrvoja Hribara s čelnog mjesta, na njegov zahtjev.

Njegovoj su smjeni prethodile višemjesečne kritike dijela branitelja i filmaša o netransparentnosti, korumpiranosti i sukobima interesa u HAVC-u, u čiju je obranu stao velik dio filmske zajednice, okupljene u inicijativu “Puko nam je film”.

Filmaši su se usprotivili da politika donosi odluke o hrvatskome filmu, što je na sastanku s njima kao mogućnost odbacio premijer Andrej Plenković.

Nakon provedenog natječaja za ravnatelja je izabran povjesničar filma Daniel Rafaelić, no s obzirom na sva događanja došlo je do zastoja u pojedinim segmentima, a natječaji su provedeni sa zakašnjenjem.

Precizniju definiciju načina izbora i opis ovlasti članova tijela HAVC-a te jasnije definiranje odredbe o razlikovanju sredstva za njegov rad i sredstva Nacionalnog programa, kao i sredstva za poticanje ulaganja u proizvodnju AV djela, mogao bi donijeti novi prijedlog Zakona o audiovizualnim djelatnostima, koji je u studenom pušten u javnu raspravu.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je uvođenje instituta koregulacije, te rekla kako je intencija novog prijedloga bila poboljšanje sadašnjeg sustava, ostajući čvrsto pri tome kako je sustav postavljen.

Po njezinim riječima, to se odnosi na decentralizirano odlučivanje o AV djelatnostima kroz poseban zakon i kroz HAVC, potpunu autonomnost tijela Centra u donošenju svih odluka koje se tiču programa i provedbe Nacionalnog programa, stabilno financiranje, te bolji nadzor i koordinacija između Ministarstva kulture i sustava u praćenju donošenja financijskih odluka.

Burno je u filmskoj zajednici bilo i par mjeseci kasnije, kada je, nakon što je najavljeno ponovno otvaranje dvorane Kinoteke u Kordunskoj, pokrenuta akcija “Daj mi kino 2” za, kako su rekli, spas kina Tuškanac koje vodi Hrvatski filmski savez.

Organizatori prosvjeda izrazili su bojazan da će Grad Zagreb, ulažući sredstva u programski slično orijentirano kino, kojim upravlja Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, polako ugasiti “Tuškanac”, no iz zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport poručili su da im nije jasno zbog čega je akcija pokrenuta te da rad te udruge nije doveden u pitanje.

Hrvatska i dalje poželjna destinacija za inozemne produkcije

Hrvatska se potvrdila kao kvalitetan korpodukcijski partner i vrlo poželjna filmska scenografija za svjetske hitove.

Nakon “Ratova zvijezda” i “Igara prijestolja”, hrvatski su otoci i gradovi ponovno bili prirodne kulise za velike svjetske produkcije – ove godine ovdje su snimani “Robin Hood” i nastavak velikog filmskog hita, mjuzikl “Mamma Mia! Here We Go Again” te niz manjih projekata.

“Mamma Mia” je izazvao najviše medijske pozornosti, s obzirom da je Visu tijekom dvadesetak dana ugostio filmske zvijezde, od Piercea Brosnana i Amande Seyfried do Colina Firtha koje su hvalile gastronomske i prirodne ljepote Hrvatske, dok je produkcija hvalila ovdašnje partnere – na na setu je bilo angažirano više od 270 hrvatskih filmskih djelatnika i statista.

Prvi trailer filma je već izašao, a njegova je premijera najavljena za ljeto iduće godine. Uz originalan glumački postav, Meryl Streep, Piercea Brosnana, Colina Firtha, Stellana Skarsgarda, Julie Walters, Christine Baranski, Amandu Seyfried i Dominica Coopera u filmu se pojavljuju nova imena, Lily James, Josh Dylan, Jeremy Irvine, Alexa Davies i Jessica Keenan Wynn.

Ono što hrvatski filmaši imaju za ponuditi imali su priliku vidjeti posjetitelji brojnih međunarodnih festivala na koje su uvršteni domaći filmovi i koprodukcije.

Među njima se ističe sudjelovanje mladih redateljica na slavnom festivalu animiranog filma u Annecyju, gdje su bile prikazane četiri manjinske hrvatske koprodukcije, “Ježeva kuća” Eve Cvijanović, “Manivald” Chintis Lundgren, “Aerodrom” Michaele Mueller i “Noćna ptica” Špele Čadež. “Ježevoj kući” je pripala nagrada Dječjeg žirija.

“Manivald”, “Aerodrom” i Ježeva kuća bile su nagrađene i na najznačajnijem festivalu animacije na sjevernoameričkom kontinentu, u Ottawi.

Eva Cvijanović je sa svojom verzijom slavne “Ježeve kućice” Branka Ćopića, snimljenom u kanadsko-hrvatskoj produkciji, ‘poharala’ svjetske festivale – sudjelovala je na njih oko 55, s kojih je ponijela i dvadesetak nagrada.

Film je premijerno prikazan na Berlinskom filmskom festivalu, gdje je osvojio posebno priznanje Dječjeg žirija u sekciji Generacija Kplus, a nagrađena je i na Animafestu (Nagrada publike).

Početkom prosinca je objavljeno i da je “Ježeva kuća” nominirana za najvažniju američku nagradu za animaciju Annie u kratkometražnoj konkurenciji.

Isti je film, s još dvije hrvatske koprodukcije – sve u režiji žena – “Deer Boy” Katarzyne Gondek i “Manivald” Chintis Lundgren, uvršten u međunarodnu konkurenciju kratkometražnih filmova Filmskog festivala Sundance.

Ove je godine bio zapažen i kratkometražni film “U plavetnilo” Antonete Alamat Kusijanović, koji je s uspjehom sudjelovao na nizu međunarodnih festivala – u berlinskom programu “Generacija 14plus” dobio je posebno priznanje žirija, u susjedstvu Zlatno srce Sarajeva za najbolji kratkometražni film, a u Chicagu prvu nagradu profesionalnog žirija, čime je ostvario uvjete da ga se razmatra za nonimacije Američke filmske akademije.

Te uvjete već su stekli manjinska hrvatska koprodukcija “Noćna ptica” slovenske redateljice Špele Čadež pobjedom na Animafestu te “Ježeva kuća” Eve Cvijanović i “Magda” Bojane Momirović koje su zadovoljile kriterij o minimalno tjedan dana prikazivanja u Los Angelesu.

Manjinska hrvatska animirana koprodukcija “Noćna ptica” Špele Čadež prikazana je u konkurenciji Clermont Ferranda, a već je najavljeno da će iduće godine za nagrade tog prestižnog festivala natjecati animirani film “Manivald” redateljice Chintis Lundgren, nastao u koprodukciji Kanade, Hrvatske i Estonije.

Popisu uspješnih filmašica pridružuje se i Bojana Burnać, čiji se dokumentarni film “Moj život bez zraka” prikazao, kao prvi hrvatski dokumentarac, u glavnom programu HotDocsa u Torontu.

Hrvatski filmovi u kinima – “Uzbuna na Zelenom Vrhu” imao 65 tisuća gledatelja

Najčešće nakon premijernog prikazivanja na Pulskom filmskom festivalu, niz je hrvatskih filmova ove godine bilo u kino distribuciji, a “Uzbuna na Zelenom vrhu”, redateljice Čejen Černić imao je odličan prijem i oko 65 tisuća gledatelja.

Riječ je o prednastavku dosadašnjih filmova o malom detektivu, u kojemu Koko kreće u svoj prvi ozbiljniji zadatak.

Od filmova za djecu gledao se i film “Anka” Dejana Aćimovića, priča o prijateljstvu i potrazi za pripadanjem, nastala prema romanu Mate Lovraka “Anka Brazilijanka”.

Ove su godine ‘svjetlo dana’, točnije tamu kinodvorana ugledali povijesna drama “Oslobođenje Skoplja”, u režiji oca i sina Rade i Danila Šerbedžije, dugometražni prvijenac Zrinke Katarine Matijević, drama o obiteljskom zlostavljanju “Trampolin” te “Svinjari” Ivana Livakovića, opisan kao “crna turbofolk komedija koja obrađuje fenomene medijskog senzacionalizma”.

Premijerno su prikazani i ljubavni film “Fuck Off I Love You” Anđela Jurkasa, komedija “Lavina” Stanislava Tomića, čiji je scenarij prvotno bio zamišljen kao pilot epizoda potencijalne TV serije te psihološki horor “Egzorcizam” Dalibora Matanića djelomično utemeljen na navodno istinitim, ali nikad dokazanim, niti opovrgnutim događajima.

Premijeru je imao i “Agape”, novi film Branka Schmidta, priča o pedofiliji i homoseksualizmu u Crkvi, svojevrsni nastavak autorove trilogije kojom kritizira devijacije suvremenog hrvatskog društva.

U kina su stigli i pulski pobjednik “Kratki izlet” Igora Bezinovića, snimljen prema motivima istoimenog romana Antuna Šoljana, te “Mrtve ribe” Kristijana Milića koji, nastao prema zbirci pripovijedaka Josipa Mlakića, kroz sudbine dvadesetak likova prikazuje poslijeratni, etnički i vjerski podijeljeni gradić.

Za siječanj iduće godine najavljena je premijerna projekcija još jednog filma nastalog prema književnom predlošku – prema jednom od najnagrađivanijih i najprodavanijih hrvatskih romana “Osmi povjerenik” Renata Baretića, čiju filmsku verziju potpisuje Ivan Salaj.

Snimanje novih uradaka u 2017. završili su veterani hrvatske kinematografije koji su na domaćoj sceni prisutni više od 60 godina – Antun Vrdoljak radi film “General” o životnom i ratnom putu hrvatskog generala Ante Gotovine, a Veljko Bulajić “Bijeg do mora” o Nijemcu koji se nakon 50 godina vraća u zemlju u kojoj je nekad ratovao.

Festivali filmofilima otkrivaju kvalitetne, nekomercijalne naslove

Među šezdesetak velikih i malih filmskih festivala, koliko ih se godišnje redovito i manje redovito održava u Hrvatskoj, dio je onih koji kontinuirano bilježe rast posjećenosti, pa se već može govoriti o publici “odrasloj” uz odabrane svjetske nekomercijalne i kvalitetne festivalske uspješnice.

ZagrebDox je za svog ovogodišnjeg pobjednika odabrao film “Zasljepljujuća svjetlost sutona” gruzijske redateljice Salome Jashi u međunarodnoj konkurenciji i “Dubina dva” Ognjena Glavonića u regionalnoj.

Svjetski festival animiranog filma Animafest najboljim filmom u kratkometražnoj konkurenciji proglasio je slovensko-hrvatsku koprodukciju “Noćna ptica” Špele Čadež, a u dugometražnoj “Crvenu kornjaču” nizozemskog redatelja Michaela Dudoka De Wita.

U novom, lipanjskom terminu održali su se Dani hrvatskog filma, a Grand-prix je pripao kratkom igranog filmu “Zvir” Miroslava Sikavice.

Na Motovunskom filmskom festivalu najboljim je proglašen film “Western” njemačke redateljice i scenaristice Valeske Grisebach, a na Pulskom filmskom festivalu “Kratki izlet” Igora Bezinovića.

Jubilarni, 15. Zagreb Festival svoju je glavnu nagradu u dugometražnoj konkurenciji dodijelio filmu “Muškarci ne plaču” bosansko-hercegovačkog redatelja Alena Drljevića, koji se bavi postratnim traumama veterana s ovih prostora i propituje mogućnost oprosta.

Najboljim dugometražnim filmom Vukovar film festivala proglašen je njemački film “Iz ništavila“ redatelja Fatiha Akina, dok je žiri Festivala eksperimentalnog fima i videa “25 fps”, dodijelio tri jednakovrijedna Grand-prixa – filmovima “Stražari” Ferna Silve, “Foaje” Ismaila Bahrija i “Flores” Jorgea Jakoma.

Hrvatska kinematografija u protekloj je godini ostala bez nekoliko filmskih umjetnika, među kojima su glumci Relja Bašić i Mirjana Rogina te redatelj Vladimir Tadej.

Komentiraj