U ponedjeljak je započeo 123. e-Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem. Zbog okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, kongres se prvi put održava online, elektroničkim putem, a traje do 23. listopada.
Ovogodišnji e-Kongres po aktualnosti tema, nizu zdravstvenih dužnosnika i ekspertnih sudionika te međunarodnom karakteru, zasigurno predstavlja najvažniji zdravstveni skup u 2020. godini, koji će okupiti gotovo sve ključne aktere u hrvatskom zdravstvenom sustavu, ali i šire, navode organizatori, Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.
Kongres će se fokusirati na funkcioniranje i poslovanje zdravstvenih ustanova, na provedbu zakonske regulative u zdravstvu te na specifičnosti zdravstvenog sustava Republike Hrvatske i nekih zemalja u okruženju, s obzirom na novonastalu situaciju uzrokovanu koronavirusom.
Iz Udruge poručuju kako je potrebno hitno iznaći sustavna rješenja kako bi se promijenili uvjeti poslovanja zdravstvenih ustanova odnosno postali financijski održivi i realni, a sve kako bi zdravstvena zaštita za građane i nadalje bila kvalitetna i dostupna.
Naime, ukupne obveze javnih zdravstvenih ustanova na kraju lipnja 2020. godine iznosile su 9,4 milijarde kuna, a dospjele obveze 4,86 milijarde kuna. Pri tome, novonastali dug u zdravstvenom sustavu u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 1,39 milijarde kuna, odnosno u ovoj godini mjesečno se stvara nešto više od 220 milijuna kuna novog duga. Novi dug u istom razdoblju prošle godine bio je u pola manji, unatoč tome što je ove godine, zbog epidemije, smanjen broj pruženih zdravstvenih usluga, tj. bolnice u prvih sedam mjeseci ove godine nisu izvršile prosječno 15% ugovorenih sredstava (limita). Dospjelo dugovanje prema veledrogerijama trenutno iznosi oko 4,2 milijarde kuna. Uz to, u prvih šest mjeseci ove godine rashodi za zaposlene za sve zdravstvene ustanove rasli su za oko 13%.
Također, smatraju da bi se sustavno rješenje moglo postići tzv. clean startom, koji uključuje podmirivanje dugovanja posezanjem za sredstvima na međunarodno tržište, gdje su kamate trenutno relativno niske, svođenje rokova plaćanja na zakonski rok od 60 dana, uz nužno utvrđivanje cijena zdravstvenih usluga i limita u skladu sa stvarnim potrebama te uz periodično korigiranje proračuna za zdravstvo sukladno kretanju troškova pružanja zdravstvenih usluga. Dodaju i da bi se cijene zdravstvenih usluga trebale određivati na način kako to rade neke druge zemlje koje imaju jednog nacionalnog osiguravatelja, odnosno dogovorom predstavnika nacionalnog osiguravatelja i pružatelja zdravstvenih usluga, uz arbitriranje ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske napominju da je nužno pronaći rješenje oko tužbi zbog obračuna prekovremenog rada. Do rješenja je potebno doći suradnjom Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dati uputu o postupanju zdravstvenim ustanovama, sklapanjem nagodbi zaustaviti daljnji rast troškova koji nisu vezani uz sam prekovremeni rad, a kojima se glavnica uvećava prosječno za 30%, i na razini Države osigurati financijska sredstva.
Između ostalog, direktor UPUZ-a Dražen Jurković napominje da je važno dovršiti projekt e-uputnica, kao i profesionalizaciju i institucionalizaciju statusa zdravstvenog menadžmenta i upravljanja na svim razinama zdravstvene zaštite, i to kroz menadžerske ugovore.
“Pozicija zdravstvenog menadžmenta mora se vrednovati jedino kroz financijske rezultate poslovanja, te kvalitetu i dostupnost isporučenih usluga za građane. Sukladno tome, potrebno je dijeliti odgovornost, ali i plaće odrediti prema rezultatima rada. Ta pravila često puta u javnom sektoru nisu primarna i u tome nalazimo jedan od ključnih uzroka financijskih dubioza s nedovoljnom učinkovitošću sustava u cjelini. Da se ipak ne bi stekao pogrešan dojam, koji može biti plod prevelike kritičnosti prema sebi, također je potrebno stalno isticati relativno mala izdvajanja Hrvatske za zdravstvo, po kojima smo na samom dnu Europske unije”, poručio je Jurković.
Komentari