36. zagrebački književni razgovori (ZKR), koji su ove godine posvećeni književnosti u potrošačkom društvu, svečano su otvoreni u četvrtak navečer u prostorijama Društva hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

Predsjednik DHK Božidar Petrač u pozdravnoj riječi naglasio je kako u današnjim okolnostima treba razvijati svijest o vrijednostima književnosti i opirati se duhu vremena zahvaćena globalizacijom, konzumerizmom i pozrošaštvom.

Sudionici skupa iz Austrije, Belgije, Makedonije, Poljske, Slovenije, Španjolske, Velike Britanije i Hrvatske tijekom četverodnevnoga skupa pokušat će odgovoriti na pitanje kako integritet književnosti braniti od diktata tržišta, istaknuo je.

Ovogodišnji Zagrebački književni razgovori (ZKR) održavaju se od 1. do 4. listopada.

Na skupu će se u okviru središnje teme razmotriti novo stanje u kojem se književna djelatnost našla suočena s bujanjem ponuda i relativizacijama kanoniziranih oblika, vrijednosti i kriterija, pa i samog karaktera književnosti, osobito u kontekstu razvoja globalnoga tržišta i s obzirom na najezdu novih komunikacijskih sredstava i oblika u digitalno-elektroničkoj eri.

Prije otvaranja, a u sklopu Zagrebačkih književnih razgovora, u četvrtak je španjolsko-belgijski književnik Germain Droogenbroodt predstavio zbirku “Bronca drevnih zvona – izabrane pjesme” koju je sa španjolskoga na hrvatski jezik prevela Željka Lovrenčić, a objavila Naklada Đuretić.

 

• Na prvoj radnoj sjednici, u petak, 2. listopada, Nataša Avramovska iz Makedonije govorit će o pripovijedanju na globalnom tržištu, Wolfgang Bleier iz Austrije održat će izlaganje “Kula moći od papira”, a Germain Droogenbroodt govorit će o novim oblicima komunikacije koji nisu “ni prijetnja, ni velika mogućnost za poeziju”.

 

John Elsom (UK) govorit će o “vertikalnim i horizontalnim informacijama”, a Ivo Frbežar iz Slovenije o problematici prevođenja.

Istoga dana održat će se i druga radna sjednica na kojoj će, uz ino, Alenka Mirković-Nađ održati izlaganje “Fahrenheit” 6.0, Mira Muhoberac o hrvatskoj drami u hrvatskom kazalištu, Sanja Nikčević o tome kako kazalište slijedi smjene svjetonazora, odnosno kako “ne volimo više afirmativne priče”.

Na trećoj radnoj sjednici, u subotu, Andrej Skubic (Slovenija) osvrnut će se na književnost u doba Twittera, akademik Ante Stamać na stvarno stanje književnosti viđeno kroz književnokomunikacijski proces, a Zlatko Sviben na “potrošeno srednjoeuropejstvo u stečevinama potrošaštva”.

Posljednjega dana skupa, u nedjelju, sudionici skupa posjetit će Varaždin.

Zagrebačke književne razgovore organizira Društvo hrvatskih književnika, a tijekom njihove višegodišnje tradicije (prvi su organizirani šezdesetih godina prošloga stoljeća), razgovori su ugostili više od tisuću sudionika (književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa) koji su održali zapažena predavanja na brojne teme.