S dva i pol sata zakašnjenja u nedjelju je u Katowicama započela COP24 (Conference of the Parties), najvažnija UN-ova konferencija o klimatskim promjenama nakon Pariškog sporazuma 2015.

Konferencija u čijem radu sudjeluju predstavnici 195 zemalja održava se u poljskim Katowicama, jednom od najzagađenijih dijelova Europe zbog eksploatacije ugljena.

Predsjednik prošlogodišnjeg COP23, premijer Fidžija Frank Bainimarama predao je dužnost svojemu nasljedniku, Poljaku Michalu Kurtyki koji će predsjedavati 24. konferencijom. Ona će trajati od 2. do 14. prosinca. Poljski je domaćin ocijenio kako će biti potrebno čudo da konferenciju okruni uspjeh.

Do kraja konferencije sudionici iz 195 zemalja trebaju zaključiti “pravilnik” i upotpuniti Pariški sporazum iz kojeg su se nakanile povući Sjedinjene Države, po odluci predsjednika Donalda Trumpa.

Glavni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. jest smanjenje emisije stakleničkih plinova, posljedice korištenja fosilnih goriva (treset, ugljen, nafta, zemni plin) te ograničiti rast globalne temperature na razinu između 1,5 i 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsku razinu. Smanjenjem udjela fosilnih goriva nastoje se ograničiti sve učestalije klimatske krajnosti, ublažiti rast razine mora te izumiranje biljnih i životinjskih vrsta.

Sporazumom se svaka zemlja obvezuje na borbu protiv globalnog zatopljenja, no potrebni su i propisi kako bi se stvarno smanjile emisije stakleničkih plinova i taj proces pomno nadzirao.

UN-ovi znanstvenici objavili su da će do 2040. godine prosječna temperatura u svijetu porasti za 1,5 Celzijev stupanj, što premašuje i najcrnje prognoze, a prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji globalne temperature do 2100.  porasti će za tri do pet Celzijevih stupnjeva.

Komentiraj