‘Po mojem projektu gradit će se prvi električni prekojadranski trajekt’

Inženjer brodogradnje Predrag Čudina nakon izgradnje trajekta za jadranske otoke, prvog prototipa hrvatskog putničkog broda na čistu energiju vrijednog 50 milijuna eura, predstavlja svoj novi projekt – prekojadranski trajekt za međunarodne linije na pogon električnom energijom

Tek što je složeni i dugotrajni projekt prvog hrvatskog trajekta za jadranske otoke, RORO putničkog broda na električnu energiju, realiziran u suradnji sa splitskom brodarskom kompanijom Jadroplov, u potpunosti završen, pa uskoro u brodogradilištu 3. maj u Rijeci kreće izgradnja prvog prototipa hrvatskog putničkog broda na čistu energiju, vrijednog 50 milijuna eura, njegov projektant Predrag Čudina, inženjer brodogradnje s četrdesetogodišnjim iskustvom, odlučio je hrvatskoj javnosti predstaviti svoj novi projekt – prekojadranski trajekt za međunarodne linije na pogon električnom energijom.

Nacional je prvi u prigodi pokazati idejni i inicijalni projekt novog broda za promet preko Jadrana, kao kvalitetnu osnovu za razvoj pomorskog projekta u suradnji s nekom od pomorskih kompanija koja ima interes za održavanje jednog od najfrekventnijih europskih pomorskih putova, onog između hrvatske i crnogorske i talijanske jadranske obale. Svi se nadamo da će zainteresirana biti neka hrvatska brodarska kompanija.

„Svi znamo da se stvari moraju pokretati na bolje jer sadašnje stanje je daleko od zadovoljavajućeg“, kazuje nam Čudina. „Riječka Jadrolinija na svojim dosadašnjim noćnim linijama spajanja hrvatske i talijanske obale upotrebljava dva prastara motorna trajekta, a to su ‚Marko Polo‘ izgrađen u Francuskoj 1973. godine i ‚Dubrovnik‘ izgrađen u Irskoj 1979. Prvi je u Jadrolinijinoj floti od 1988., drugi od 1996. Do sada su ljeti ti trajekti održavali veze između Zadra i Ancone, Splita i Ancone, Dubrovnika i Barija i crnogorskog Bara i talijanskog Barija. Preko Jadrana voze isključivo ljeti brzinom od 16 do 17 čvorova i putovanje traje devet noćnih sati. U sadašnjem trenutku sasvim je jasno da su te linije Jadroliniji neisplative pa je nedavno najavila prodaju ‚Marka Pola‘, a prije nekoliko dana u međunarodnom voznom redu plovidbe, Jadrolinija je najavila potpuno ukidanje linije Zadar – Ancona i te linije neće biti ni u ljetnoj sezoni. Ostaje nam samo veza Split – Ancona“, ističe Čudina i nudi rješenje izgradnjom novog prekojadranskog feribota na pogon električnom energijom, čiji su troškovi čak četiri puta manji nego troškovi poslovanja s postojećom Jadrolinijinom flotom.

‘Prekojadranska linija je najatraktivnija linija za EU fondove jer je dio europske mreže autoputova’, kaže projektant Predrag Čudina

„Prekojadranska linija je najatraktivnija linija za EU fondove jer je prekojadranska linija dio europske mreže autoputova. Dionice koje putnike i vozila prevoze između talijanskog Brindisija i grčke Igumenice ili hrvatskog Dubrovnika i talijanskog Barija, Splita i Ancone, Zadra i Ancone, dio su mreže europskih autocesta. Zato je velika šteta ne održavati tijekom cijele godine, ne samo u sezoni, liniju između vrhunske zadarske luke Gaženice i Ancone jer je to najkraći put između dviju obala, svega 110 nautičkih milja. Jednako bi bilo šteta odustati od Jadrolinijine sezonske linije Bar – Bari“, ističe Čudina koji je u svojoj karijeri bio i glavni direktor Brodograđevne industrije Split, a sada u mirovini bez mirovanja vodi vlastitu tvrtku za projektiranje brodova i konzalting Classis. Njegova argumentacija i računice izrazito potkrjepljuju njegove navode.

„Motorni trajekt ‚Marko Polo‘ ima pogonske motore od 15.000 kW, motorni trajekt ‚Dubrovnik‘ ima pogonske motore od 18.000 kW. Moj prekojadranski trajekt na električni pogon treba pogonsku snagu od samo 3200 kW. Dakle, cijena operiranja ovog broda, trajekta na električni pogon koji će prevoziti 1000 putnika, 200 automobila i 30 kamiona bitno je manja, skoro četiri puta manja od postojećih trajekata na liniji Split – Ancona. Postojeći prastari feriboti morat će potrošiti velike količine preskupog dizel goriva, dok je cijena 1 kWh električne energije bitno niža, 1,3 kn/kW. Cijena održavanja brodova na električni pogon je zanemariva, a brodova s dizelskim motorima nekoliko puta veća. Broj posade na brodovima na električni pogon je značajno manji. Ukratko, vrijeme je da se krene u izgradnju i prekojadranskog trajekta na pogon električnom energijom. Osim navedenog broja putnika, automobila i kamiona, moj projekt sadrži i kabine za 200 putnika, 500 aviosjedala, kafeteriju s 350 mjesta, restoran a la card s 80 mjesta i restoran self-servis sa 120 putnika. Sve prednosti, saznanja i iskustva iz projektiranja i realizacije, u suradnji sa splitskom brodarskom kompanijom Jadroplov prvog hrvatskog trajekta na električnu energiju, za prijevoz na i s jadranskih otoka, trebamo znati upotrijebiti u izgradnji prvog takvog prekojadranskog trajekta i tako skratiti vrijeme njegove izgradnje i stavljanja u funkciju“, naglasio je Čudina.

‘Prednosti putničkih brodova na pogon električnom energijom su višestruke’, kaže Predrag Čudina

Koja su to iskustva koja mogu pomoći u realizaciji novog projekta? Iskustvo je stečeno u izradi projekta RORO putničkog broda za nacionalnu plovidbu na pogon električnom strujom za Jadroplov. Taj projekt prevozi 1000 putnika i 156 automobila brzinom od 15,6 čvorova. U ožujku 2022. izrađena je opsežna tehnička dokumentacija, provedeno je optimiranje forme broda (matematički izračun) u najpoznatijem svjetskom institutu MARIN u Nizozemskoj. Dovršena su i modelska istraživanja u Brodarskom institutu u Zagrebu. Jadroplov se obratio hrvatskim brodogradilištima tražeći najbolju ponudu za izgradnju prototipnog broda. Svoje ponude poslali su Uljanik, 3. maj i Brodotrogir. Koncem listopada 2022. kao najbolja ponuda odabrana je ona 3. maja iz Rijeke. „No istovremeno, početkom studenoga započeo je rad na prijavi na natječaj za europske fondove za subvencioniranje prvog prototipnog broda, posebno prijava na fond za istraživanje i razvoj, kako bi se osiguralo od 60 do 70 posto ukupne cijene broda. Ukupna cijena prvog našeg trajekta na električni pogon bit će oko 50 milijuna eura. Zagrebačka tvrtka FACT angažirana je za izradu prijave na europske fondove, a ostatak sredstava će se osigurati iz bankarskih kredita, prvenstveno Europske investicijske banke“, istaknuo je Čudina.

Ali temeljem ovog iskustva i Vlada će sigurno mijenjati neke odrednice, planove, pa i otvoriti mogućnost financiranja ovog putničkog broda na električni pogon iz sredstava osiguranih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. Vrlo je izvjesno da će se prvotna odluka o nabavi, ne izgradnji, triju putničkih broda i triju katamarana za obalni linijski prijevoz morati mijenjati. Projekt izgradnje putničkog broda Jadroplova jedini je projekt koji je spreman za start. I jedini projekt koji zadovoljava kriterij za korištenje europskih sredstava, a to je nulta emisija stakleničkih plinova. Očekuje se, kako rezervirana europska sredstva ne bi propala, da će se jedan dio novca iz plana oporavka i otpornosti odlukom Vlade preusmjeriti na financiranje prototipskog putničkog broda na električni pogon. Ili možda i sljedećeg u nizu takvih brodova.

‘Cijena operiranja trajekta na električni pogon koji će prevoziti 1000 putnika, 200 automobila i 30 kamiona skoro četiri puta je manja od postojećih trajekata na liniji Split – Ancona’

Kako bi se onima koje muči pitanje koliko će se to električne energije potrošiti na pogon dvaju akumulatorskih postrojenja kapaciteta 2 x 15 MWh po brodu, čija je osigurana autonomija plovidbe od 150 do 200 nautičkih milja (dvostruko više od električnih brodova koji sada plove), Čudina je dostavio računicu o količini električne energije. „Dnevna potrošnja ovog broda je od 70 do 80 posto nazivnog akumulatorskog kapaciteta jer se dnevno na brodu potroši od 22 do 25 MWh. Godišnja potrošnja jednog trajekta, kao što će biti ovaj Jadroplova je oko 8000 MWh, što ne predstavlja nikakav problem. Naime, HEP je u 2020. isporučio potrošačima 16,1 milijun MWh. Dakle, flota od deset ovakvih trajekata može konzumirati 0,5 posto ukupne HEP-ove proizvodnje. Više od 55 posto električne energije HEP proizvodi u hidroelektranama. Instalirana snaga Splitu najbliže hidroelektrane Zakučac na Cetini je 576 MW, a snaga punjenja jednog trajekta je 4-5 MW ili oko 0,8 posto snage HE Zakučac. Napomenimo, punjenje trajekata radit će se isključivo noću, kad je elektromreža manje opterećena i struja jeftinija“, naglašava Čudina.

Čak i kad se plavi dizel kao pogonsko gorivo uskoro ne bi ukinuo, a morat će jer je nespojiv s EU-ovim direktivama o tržišnom natjecanju, usporedba troškova energenata po tipičnim postojećim Jadrolinijinim linijama bila bi drastična i dramatično u korist trajekata na pogon električnom energijom. Prema izračunima koje je napravio Čudina, godišnja ušteda samo na energentima na liniji Split – Supetar na Braču, na kojoj plovi trajekt „Marjan‘‘ brzinom od 13 čvorova, bila bi oko 1,6 milijuna eura. Na liniji Split – Stari Grad, na kojoj plovi trajekt „Korčula‘‘ brzinom od 16 čvorova, godišnja ušteda na energentima je oko 3,8 milijuna eura. Na liniji Split – Vis, na kojoj plovi trajekt „Petar Hektorović“ brzinom od 15,5 čvorova, godišnja ušteda je oko 2,3 milijuna eura, a na relaciji Split – Vela Luka, na kojoj plovi bitno manji trajekt „Lastovo‘‘ brzinom od 15 čvorova, godišnja ušteda na energentima je oko 2,1 milijun eura. Procjena se zasniva na deklariranim snagama porivnih strojeva trajekata, procjeni snage dizel-generatora, cijeni plavog dizela na 8,49 kuna po litri i cijeni električne energije 1.35621 kn/kWh.

Jadrolinija je najavila prodaju svog najvećeg trajekta ‘Marka Pola’, koji je kupljen 1988. godine

„Prednosti putničkih brodova na pogon električnom energijom su višestruke i nemjerljive. Ne samo da se radi o enormnoj uštedi na cijeni energenata, već se dolazi do nulte emisije štetnih, stakleničkih plinova, što je danas imperativ, u skladu sa smjernicama EU-a. Nadalje, litij-ionska akumulatorska postrojenja su pojeftinila više od deset puta u zadnjih deset godina. Cijena im je neusporediva s cijenom dizelskog brodskog postrojenja. Cijene noćnog kilovata struje su do tri puta jeftinije od kilovat sata iz dizelskog motora. Za istu brzinu plovidbe, trošak pogonskog goriva trajekta na električni pogon je nekoliko puta manji od usporedivog dizelskog broda. Putnici će na otoke dolaziti brže i ugodnije. Od Splita do Supetra putovat će se 15 minuta kraće, do Starog Grada na Hvaru i 30 minuta kraće. Na sunčanoj palubi feribota neće biti ispušnih plinova koji smetaju putnicima. Ovaj feribot imat će klimatizirane salone, pramčanu i krmenu rampu za vozila, što znači da nema manevriranja vozilima u brodu, što sve oduzima vrijeme. Garaža nije ispod glavne palube, već na njoj, s dvije platforme sa strane, pa neće biti ni ulaska vozila pod palubu. Ono što posebno ističem, feribot Jadroplova je sasvim zatvorenog tipa, plovit će i za vrijeme lošeg zimskog vremena, neće biti prekida koji se sada događaju zbog jakog juga ili bure. Feribot ima dva okretna propulzora na krmi i jedan pramčani propeler, što mu daje odlične manevarske sposobnosti”, ističe Čudina niz prednosti svoga broda.

I ono najvažnije: “Projekt je toliko fleksibilan jer može pokriti većinu trajektnih linija u nacionalnim vodama Hrvatske. To otvara mogućnost gradnje serije ovakvih brodova. To omogućava hrvatskim brodogradilištima da se pozicioniraju u atraktivnu tržišnu nišu i stjecanje reference za gradnju ovakvih brodova i za kupce izvan RH. Otvara se mogućnost sufinanciranja i financiranja serije brodova iz EU fondova za poticanje upotrebe zelenih energija”, izričit je Čudina.

‘Ako radnici u brodogradilištu 3. maj završe trajekt Jadroplova na električni pogon u 2024., trajekt s ovakvim karakteristikama bit će prvi u Europi i u svijetu’

To zapravo i nije sve. Gradnjom prvog trajekta na pogon električnom energijom Hrvatska se svrstava uz bok najrazvijenijih zemalja koje razvijaju brodove na električni pogon. Takvi brodovi se planiraju i pripremaju proizvoditi u Skandinaviji, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Japanu. “Ako 3. maj bude uskoro započeo s izgradnjom i završi trajekt Jadroplova na električni pogon u 2024., trajekt s ovakvim karakteristikama bit će prvi u Europi i u svijetu. Čak prije švedskog Stena Linea koji gradi još veći trajekt za plovidbu od Göteborga do Frederikshavna. Ako se prihvatimo i izgradnje trajekta za prekojadransku plovidbu na električni pogon, imat ćemo svoje projektante, brodogradilišta i brodograditelje koje takve brodove mogu raditi za domaće i strane naručitelje”, naglašava Čudina.

To znači i povećanje industrijske proizvodnje i izvoza Republike Hrvatske, uštedu do 50 posto pogonske energije u usporedbi s flotom koja trenutno operira u RH, moguće sufinanciranje takve gradnje iz EU fondova i osuvremenjivanje flote putničkih brodova u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi.


‘Projekti trajekata na električni pogon značajno su manje štetni za okoliš i ljude’

FOTO: Vojko Bašić/CROPIX

Predrag Čudina je najugledniji hrvatski brodograđevni projektant i stručnjak velikog međunarodnog iskustva. Projektom trajekta na električni pogon za linijski putnički obalni prijevoz i trajekta za prekojadransku plovidbu s akumulatorskim električnim sustavom htio je naći sustav koji je značajno manje štetan za okoliš i ljude. Projektiranjem brodova bavi se već 40 godina, gotovo cijeli radni vijek je proveo u Brodogradilištu Split. Izradio je više od 100 projekata brodova, po kojima je izgrađeno 60-ak brodova za rasute terete, tankera, brodova za rashladne terete, čak i jednu 70-metarsku jahtu. Brodova koji još plove. Posljednjih godina najviše projektira putničke brodove u vlastitoj tvrtki za projektiranje brodova i konzalting Classis u Splitu.

Komentiraj