Novi zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma saborska oporba u srijedu je kritizirala kao još jedan “harač” za lokalne proračune i kao pokušaj zabrane referendumskih inicijativa, dok su vladajući isticali kako se zakonom uvodi sustav nadzora i kontrole radi sprečavanja moguće političke korupcije.

Protiv smo svakog povećanja novca za financiranje političkih stranka, protiv smo odredbi koje bi eventualno omogućile političku korupciju na razini bilo kojeg predstavničkog tijela, kao i protiv svakog daljnjeg otežavanja provedbe referenduma građanskih inicijativa, kazao je Robert Podolnjak (Most).

Posebno neprihvatljivom drži odredbu kojom se propisuje da u svakom gradskom, općinskom ili županijskom proračunu moraju osigurati minimalna sredstva za financiranje političkih stranaka , odnosno od minimalno 1000 kuna po vijećniku za općine od 3000 stanovnika do čak 8000 kuna u Gradu Zagrebu. “To je definitivno harač za lokalne proračune. Zna se koja stranka ima najviše vijećnika u lokalnoj samoupravi i tko će najviše prihodovati po toj osnovi”, istaknuo je Podolnjak.

Robert Jankovics (Klub Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika) ne smatra da će to rješenje opteretiti lokalne proračune, nego tvrdi da će pomoći u radu zastupnika na lokalnoj razini. “Vijećnici se mogu tih naknada i odreći ako smatraju da će opteretiti proračune”, predložio je.

Branimir Bunjac (Živi zid) smatra da se zakonom “na mala vrata” želi zabraniti referendumske inicijative. Ponavljajući tezu da su HDZ i SDP jedno te isto, Bunjac ističe predloženo se ne razlikuje puno od prijedloga SDP-a iz 2015. godine. “HDZ i SDP ne mogu smisliti referendum, žele ga zabraniti i to se ovim zakonom legalizira”, ustvrdio je Bunjac.

Na istom je tragu i Hrvoje Zekanović (Hrast) koji tvrdi da je prijedlog HDZ-a i SDP-a istovjetan i obje stranke žele smanjiti mogućnost referendumskih inicijativa.

Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) kazao je da će Plenkovićeva Vlada ući će u povijest kao prva koja je “iz političkog motiva i intelektualne lijenosti posegnula za krađom tuđeg intelektualnog vlasništva” i uputila u Sabor zakon SDP-a. “Ovo nije prijedlog Plenkovića niti njegova ministra Kuščevića, već uz kozmetičke dopune zakonski prijedlog Bauka, Stazića i Grbina iz 2015.”, rekao je Hasanbegović tražeći povlačenje prijedloga iz procedure i donošenje prvo zakona o referendumu.

Zakon u velikoj mjeri je prepisan od Kluba SDP-a iz 2015., priznaje Peđa Grbin (SDP-a) ali i ističe “vrag je u detaljima” zbog kojih ga neće podržati. Također drži da prvo potrebno donijeti zakon o referendumu, tek onda urediti financiranje referendumskih inicijativa.

SDP-u je sporno da odluke o sankcioniranja političkih stranaka donose politička tijela u kojima sjede predstavnici tih stranaka, dupliranje kod donacija političkim strankama iako postoje ograničenja, način na koji se reguliraju anonimne donacije, dizanje granice za reviziju s 100 na 230 tisuća kuna, kao i vođene poslovnih knjiga po računovodstvenom načelu.

Kod pitanja referendumskih inicijativa, upozorava Grbin, regulira se samo mogućnost financiranja onih koji su za referendum, ali ne i onih koji su protiv referenduma.

Zakon o financiranju političke aktivnosti regulira pitanje nadzora i pitanje izvora sredstava , istaknuo je Tomislav Sokol (HDZ) navodeći također nužnost reguliranja financiranja referendumskih aktivnosti. što do sada nije bilo uređeno niti jednim propisom.

Na kritike oporbe zbog obveze jedinica lokalne samouprave da u proračunima osiguraju sredstva za financiranje političkih stranka Sokol odgovara kako će velikim strankama poput HDZ-a koje imaju vlastite izvore ta sredstva biti najmanje potrebna. “S druge strane nezavisnim listama i malim strankama poput Mosta ta će sredstva koristiti za funkcioniranje, te će se tako ujedno stimulirati politička aktivnost na lokalnoj razini”, kazao je.

Financiranje političkih stranaka u najvećem dijelu treba vezati za javna sredstva, naglasio je Branko Bačić (HDZ) pozivajući se na analizu prema kojoj kudikamo manje političke korupcije ima državama s takvim modelima financiranja.

Financiranje stranaka prema konačnim rezultatima izbora, a ne prema zastupljenosti u vrijeme konstituiranja predstavničkog tijela, pozdravili su i vladajući i oporba.

“Na taj način se sprečavaju situacije kao kod zastupnika Ivana Pernara koji je omogućio nepostojećoj stranci Abeceda demokracije da dobiva sredstva na koja nema pravo”, kazao je Sokol.  Grbin kaže da bi ta odredba trebala odmah stupiti na snagu i primijeniti se na aktualni saziv Sabora.

Milorad Batinić (Klub HNS-a) podržava zakon, ali i predlaže da se ukupan iznos dozvoljenih troškova izborne promidžbe po kandidacijskoj listi na izborima za Europski parlament s predloženih četiri milijuna smanji na 2,5 milijuna kuna, a za predsjednika s 8 milijuna na 3,5 do 4 milijuna kuna.

Klub GLAS-a i HSU-a najavio je da će biti suzdržan smatrajući da zakon ima puno “rupa”.

Zastupnici su objedinjeno i bez veće rasprave odradili i četiri zakonska prijedloga vezana uz protokole poštanskih usluga.