Premijer Andrej Plenković branio je u razgovoru za Euronews Now hrvatsku ekonomsku strategiju u  koronakrizi kazavši da su dosad poduzete mjere bile brze i učinkovite te da su dale odlične rezultata.

Od izbijanja epidemije u Hrvatskoj manje od 20.000 ljudi ostao je bez posla, rekao je Plenković i ocijenio da je to “vrlo malo u usporedbi s brojkama s kojima su suočene druge zemlje, objavljeno je za vikend na portalu europske televizije Euronews.

“Naše mjere su bile brze, blagovremene i učinkovite i dosadašnji ekonomski rezultati su odlični”, rekao je hrvatski premijer.

“Ovim mjerama kanimo olakšati pritisak na naše gospodarstvo i procjenu da će naš BDP pasti za nekoliko postotaka”, rekao je.

“Europska unija trebala bi pomoći ne samo Hrvatskoj nego svim državama članicama u ovo vrijeme krize. Trebali bismo pokazati da zajednički europski pristup može dati rezultate kada je to potrebno”, rekao je premijer.

Predstavio je tri faze kojima Hrvatska već od ovog ponedjeljka popušta mjere ograničenja donesenih radi suzbijanja epidemije, a sljedeće će biti 4. odnosno 11. svibnja.

Euronews prenosi i ocjenu ravnateljice Ekonomskog instituta iz Zagreba Maruške Vizek da su gospodarske mjere koje je vlada donijela “dovoljne” za prevladavanje krize, ali da je njihov učinak kratkoročan.

Međunarodni monetarni fond procijenio je da će BDP u Hrvatskoj pasti za 9 posto.

Vladine mjere za obuzdavanje ekonomske krize “znatne” su, ali njihova korist bit će kratka – “dva ili tri mjeseca”, ocijenila je Vizek.

Kazala je da se vlada do sada zaduživala samo iz domaćih izvora, posuđivala je i od svojih komercijalnih banaka, no pitanje je može li Hrvatska prevladati dugoročnu krizu bez pomoći Međunarodnog monetarnog fonda i euroobveznica (Euro Bonds).

Euronews nabraja oblike pomoći koje je donijela hrvatska vlada, među ostalim da će osigurati plaću i doprinose na taj iznos za radna mjesta ugrožena koronakrizom te da će većina poduzeća na čije je poslovanje kriza utjecala biti u iduća tri mjeseca oslobođena plaćanja poreznih obveza.

Osim toga, Hrvatska narodna banka je po preporuci EBA-e (Euro Banking Association) dopustila mogućnost da se odgodi obveza plaćanja ili na drugi način restrukturiraju kreditne obveze, piše Euronews.

Turistički sektor razmatra mogućnost realizacije tzv. “turističkog mosta” za dolazak turista, piše nadalje portal i spominje inicijativu stvaranja zračnih ili cestovnih koridora kojima bi Česi dolazili na ljetovanje u Hrvatsku..

Napominje da hrvatski turistički sektor čini 20 posto udjela u BDP-u i posebno je teško pogođen pandemijom.

Citira ministra turizma Garija Cappellija koji je rekao da se o takvom projektu “već razgovara s Češkom Republikom” i koji je rekao “Ovisni smo o stranim turistima” koji čine 90 posto prihoda u tom sektoru”.