Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Varaždinu ocijenio kako četvrti po redu sastanak Vlade s predstavnicima jedinica područne i lokalne (regionalne) samouprave pokazuje da je ostvarena vrlo konkretna projektna suradnja koja se reflektira u brojnim zakonskim prijedlozima, postupku decentralizacije zemlje, fiskalne decentralizacije i boljoj, bržoj apsorpciji sredstava iz fondova EU.

“Ovaj format dijaloga između Vlade i jedinica područne i lokane samouprave jedan je izuzetno dobar i koristan format koji je znatno pridonio dinamici i sadržaju suradnje Vlade i svih dijelova Hrvatske”, rekao je premijer u uvodu 4. sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina te predsjednikom Odbora za lokalnu (regionalnu) samoupravu u Hrvatskome saboru.

Prvi je bio u Zagrebu u prosincu 2016. godine, a uslijedili su, prije Varaždina, sastanci u Požegi točno prije godinu dana te u prosincu prošle godine u Šibeniku, a sljedeći će biti u prosincu u Rijeci.

Sastanak se, naglasio je Plenković, u potpunosti uklapa u Vladinu politiku i racionalan odabir “zajedničkog rada na ravnomjernom regionalnom razvoju zemlje”.

“Mislim da je dodana vrijednost ovih susreta kada tu perspektivu gledaju mnogi među vama koji su niz godina župani i vidjeli su neka druga vremena, čak i nedostatak komunikacije između Vlade, županija, gradova i općina”, dodao je.

Plenković ocjenjuje kako dosad ostvarena dinamika sastanaka pokazuje “ne samo ispruženu ruku, nego i vrlo konkretnu projektnu suradnju koja se reflektira u brojnim zakonskim prijedlozima, postupku decentralizacije zemlje, fiskalne decentralizacije i vidi se u boljoj, bržoj apsorpciji sredstava iz fondova EU”.

Na sastanku u Varaždinu razgovara se o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, zatim o prijedlozima za unaprjeđenje financijskog sustava Županijskih uprava za ceste, novim instrumentima i mehanizmima za jačanje regionalne i teritorijalne suradnje te za bolju iskorištenost sredstava iz europskih fondova i drugih izvora financiranja, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru 2021.–2028.

Plenković je pritom istaknuo kako je dobro osvijestiti da je apsorpcija 46 posto od ukupno ugovorenih sredstva iz sadašnje financijske omotnice, u odnosu na devet posto od početka rada njegove Vlade.  Izrazio je nadu da će  tom dinamikom do kraja ove godine to biti iznad 60 posto te da se s optimizmom može gledati na ukupnu apsorpciju sredstava u sadašnjoj financijskoj perspektivi.

Vezano za aktivnosti usmjerene na pregovore o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2012. do 2027. godine, Plenković je upozorio da, nakon što je Europska komisija obznanila svoje prijedloge, predstoje vrlo zahtjevni pregovori i na razini Vijeća, međuinstitucionalni pregovori (Komisija, Vijeće, Europski parlament).

“I zato je dobro da u taj proces bude uključeno što više aktera, da na vrijeme  prepoznamo što je za Hrvatsku važno i kako da se postavimo”, rekao je Plenković.

Pauk: Vlada u nama zaista vidi partnera

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauku u uvodnom je govoru pohvalio Plenkovića kao prvog premijera “koji je odlučio aktivno poticati razvojnu ulogu JLS-a.  “Aktivno i stvarno, uvažavajući da smo mi najbliže građanima i potrebama lokalne zajednice. I siguran sam da ćemo još jačim tempom nastaviti i dalje”, rekao je.

Naveo je pritom da su novim zakonom o financiranju JLS dobile 1,4 milijarde kuna pozitivnog neto efekta, što predstavlja, podsjetio je, udio koji im je prethodno u izmjenama niza zakona, u biti oduzet.

“Tim se potezom ocrtava početak realizacije fiskalne decentralizacije koju svi zagovaramo i smatramo da je preduvjet bilo kakve priče o gospodarskom snažnijem zamahu naših županija”, naglasio je.

Fiskalnu decentralizaciju, ističe, mora pratiti i ona funkcionalna i drago mu je da su i na tom polju postignuta i pokrenuta zakonska rješenja kako bi regionalna samouprava bila brži i efikasniji servis građana.

Nedavno je, podsjetio je, na snagu stupio na snagu i Zakon o upravljanju državom imovinom koji, naglašava Pauk, uvelike pojednostavljuje proces raspolaganja nekretninama u korist JLS-a, pritom posebno ističe prijenos vlasništva s države na JLS nad obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, a očekuje i daljnje pojednostavljenje stupanja u posjed nad građevinskim područjem.

Dobru suradnju JLS imaju i s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, dodaje Pauk i upozorava da sve više dolazi do izražaja problem visine sufinanciranja koji u projektima mora biti od JLS-a. Očekuje u tom smislu potporu Vlade i Ministarstva i da im se “olakša sufinanciranje kod velikih priojekata” jer, objašnjava, taj postotak je relativno mali, ali u realnosti, gledajući novčano, prilično velik.

Ključnim ističe i Ministarstvo uprave i najavu da će paketom novih zakonskih rješenja dio poslova ureda državne uprave određenom dinamikom biti “spušten na županije”. “To nam govori da su se sve razine vlasti usuglasile oko potrebe decentralizacije. Decentralizacija je definitivno jedini put do ravnomjernog regionalnog razvoja”, poručio je i zaključio da sve te najavljene promjene “govore da Vlada u nama zaista vidi partnera”

Komentiraj