Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svečano je u ponedjeljak obilježila svoj Dan, a tom prilikom premijer Andrej Plenković poručio je da su jezik i pismo odrednice identiteta, a NSK ustanova koja pomičući granice igra važnu ulogu u promicanju i jednoga i drugoga.

“Kontinuirano prateći rad NSK svjedoci smo da je riječ o ustanovi koja se trudi pomicati granice nužne za kvalitetno funkcioniranje u suvremenom društvu, koje počivaju na znanju, obrazovanosti, kulturnoj osviještenosti i informiranosti”, rekao je Plenković na svečanosti obilježavanja Dana NSK u predvorju Knjižnice.

NSK je odavno prepoznala najuspješnije mehanizme za provođenje svoje vizije, a važna je i njezina uloga središnje matične knjižnice, kazao je premijer. Ona je jedna od karika u lancu u kojoj je visoka razina stručnosti rezultirala dobro organiziranim i uspješnim sustavom knjižnica u Hrvatskoj, a u kontekstu razvoja hrvatske kulture i njezinom strateškom pozicioniranju u ukupnom razvoju naše domovine, pozicija knjižnica i knjižničarstva svakako je jedan od glavnih prioriteta, napomenuo je.

Dan NSK obilježava se 22. veljače, na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga “Misal po zakonu rimskoga dvora”, ujedno i prva liturgijska knjiga rimskog obreda tiskana na nelatinskom jeziku i nelatinskom pismu. “Tu činjenicu ponavljamo svake godine i njome se ponosimo, jer nema mnogo kultura koje se mogu pohvaliti tako dugom tradicijom prvotiskanja na nacionalnom jeziku i nacionalnom pismu”, istaknuo je Plenković.

Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka “Misala”, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, najstarijoj takve vrste, u kojoj se čuva neprocjenjivo blago hrvatske kulturne baštine.

Plenković je istaknuo da je Hrvatska uz glagoljicu radila i latinično pismo te hrvatsku ćirilicu, po čemu je hrvatska pisana baština bila iznimno bogata. “To su iznimna postignuća kojima se trebamo ponositi, jer čuvajući prošlost čuvamo svoj nacionalni i kulturni identitet. Danas, u doba globalizacije, ta je zadaća upravo imperativna potreba”, rekao je.

Naglasio je da se Dan NSK obilježava u posebnom svečanom ozračju jer se isprepliće s obilježavanjem Međunarodnog dana materinskoga jezika kao i Dana hrvatske glagoljice. “Kako znamo, jezik i pismo, premda ne jedine, glavne su odrednice identiteta i posebnosti nekog naroda. NSK je odigrala važu ulogu u promicanju i jednoga i drugoga obilježja našega identiteta”, rekao je Plenković.

Osvrnuvši se na izazovnu 2020. godinu, premijer je naglasio kako je u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU nakon 25 godina dovršen projekt NSK, izrazito važan za hrvatsku kulturu, hrvatsko sveučilište i hrvatsku baštinu, a čime je NSK pretvoren “praktički u kongresni centar s najmodernijim kapacitetima da ugosti najviše dužnosnike iz svijeta i Hrvatske”.

“Na taj smo način poslali poruku Europi da vodeći računa o hrvatskim velikanima možemo istodobno biti i kozmopoliti i Europejci a istodobno i domoljubi i samosvjesni Hrvati koji čuvaju svoje nacionalne vrijednosti”, poručio je Plenković. Dodao je da je tu poruku u svom djelu isticao i Marko Marulić, “književnik-kozmopolit i metaforički otac hrvatske književnosti”, koji je prije točno 500 godina u Veneciji objavio svoju “Juditu”.

S predsjednikom Vlade svečanosti su, uz ostale uzvanike, nazočili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, kao i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.