Plenković sumnja da će ga HNS i Vrdoljak izdati jer su već sklopili pakt sa SDP-om

U vrhu HDZ-a, uvelike na temelju dosadašnjeg nelojalnog ponašanja HNS-a, zaključuju da se taj njihov koalicijski partner, o kojem ovisi Vladina saborska većina, već dogovorio sa SDP-om oko formiranja predizborne koalicije za izvanredne izbore

Sve je više vrlo ozbiljnih indicija da će Hrvatska narodna stranka ponovno napraviti potpuni politički preobrat, još jednom promijeniti političku stranu te izdati svojeg sadašnjeg partnera HDZ-a i ponovno se pridružiti SDP-u. U vrhu HDZ-a na temelju raznih indicija već sasvim izvjesno zaključuju da je to jedino objašnjenje za sadašnje ponašanje vrha Hrvatske narodne stranke i njenog predsjednika Ivana Vrdoljaka. U vrhu HDZ-a, uvelike na temelju dosadašnjeg nelojalnog ponašanja HNS-a, zaključuju da se taj njihov koalicijski partner, o kojem ovisi vladina saborska većina, već dogovorio s SDP-om oko formiranja predizborne koalicije za buduće, sve vjerojatnije izvanredne parlamentarne izbore. Koliko Nacional saznaje od izvora iz Vlade, premijer Plenković je bliskim suradnicima rekao kako je praktički već zatvorio krug najozbiljnijih indicija koje potvrđuju te sumnje.

Sada se u tim visokim političkim krugovima HDZ-a smatra da je taj dogovor HNS-a i SDP-a sasvim konkretan i u pozadini kontinuiranih kapricioznih pritisaka koji su zasad rezultirali cirkularnim štrajkovima u školama po različitim županijama koji se nastavlja i tijekom tekućeg tjedna. U vrhu HDZ-a sve su više uvjereni da je HNS osokoljen upravo tim pozadinskim dogovorom, iskoordinirao politički pritisak sa sindikatima i učiteljima s namjerom da do kraja ustraje na već iskazanim zahtjevima i na koncu izazove izvanredne parlamentarne izbore.

A prema tom scenariju, oni bi na izvanredne parlamentarne izbore izišli u predizbornoj koaliciji s SDP-om te bi potom zauzeli takva mjesta na zajedničkim predizbornim listama koja bi im osigurala nastavak političkog preživljavanja, parlamentarni status i zadržavanje brojnih funkcija u državnim tvrtkama koji je posve neprimjeren njihovoj realnoj političkoj snazi i utjecaju.

‘Bez tog dogovora naprosto nema logike provocirati izvanredne izbore. Po svemu sudeći Vrdoljak se dogovorio sa SDP-om da se vrate na njihovu stranu. Ključno je pitanje tko je u tome bio mogući posrednik’

Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a o tim sumnjama izjavio je sljedeće: ‘’Bez takvog dogovora naprosto nema logike provocirati izvanredne izbore. Po svemu sudeći Ivan Vrdoljak dogovorio se s SDP-om da se vrate na njihovu stranu. Ključno je pitanje tko je u tomu bio mogući posrednik, neki sindikalist ili ugledni moćni poduzetnik kojem je to u interesu. Na sljedećim parlamentarnim izborima, bili oni izvanredni ili redovni, HNS bi po optimističkoj verziji najviše mogao osvojiti dva saborska mandata. Eventualno Ivan Vrdoljak u Osijeku i možda Blaženka Divjak. Prema nešto pesimističnijoj, po nekima i realnijoj verziji, HNS bi na sljedećim izborima mogao ostati bez ijednog saborskog mandata. Na svim izborima nakon 2000. HNS je bio u političkom dogovoru s SDP-om i preko tih aranžmana osvajao je značajan broj saborskih mandata. To se promijenilo samo tijekom ovog mandata, kada su sasvim neočekivano promijenili kaput i sačuvali Plenkovićevu vladu. Ali im, lako moguće upravo zbog tog poteza, rejting praktički ne postoji. Kako bi preživjeli na političkoj sceni sada provociraju izvanredne izbore. To je za njih igra života. Ako bi uspjeli oboriti Plenkovićevu vladu, SDP bi im to svakako imao razloga honorirati. U tom kontekstu u HDZ-u gledaju i na Bernardićeve izjave u kojima on traži izlazak na izbore. To što SDP istodobno kritički govori o HNS-u ne znači u ovoj situaciji apsolutno ništa’’.

Zbog navedenoga visoki politički izvor blizak Plenkoviću i vrhu HDZ-a za Nacional je izjavio da su napetosti između koalicijskih partnera izazvanih zahtjevom za povećanjem plaća prosvjetnim radnicima koncem proteklog tjedna dodatno eskalirale te da u toj situaciji gotovo više i nema prostora za smirivanje situacije. Taj izvor o tome kaže:

‘’Otišlo se predaleko. Popusti li Plenković, on se definitivno više neće moći prikazivati kao lider. Popusti li HNS, oni praktički više neće postojati. Naravno da tijekom pregovora može doći do popuštanja, ali trenutno se to ne nazire. Razboriti kompromis jako je daleko’’.

Isti izvor navodi da Vlada nema namjeru nimalo popustiti i odstupiti sa svojih pozicija kada su u pitanju zahtjevi za povećanje plaća učiteljima. Plenković smatra da ako to napravi, da će pokazati da je neodlučan te je uvjeren da bi mu svaki dan netko stajao u redu ispred ureda s dodatnim zahtjevima. Njemu blizak izvor navodi da Plenković nema nikakvu namjeru popuštanjima oslabiti ni poziciju stranke, niti Vlade jer bi tako oslabio i vlastitu poziciju. Taj izvor o tomu kaže:

‘’Plenković i suradnici suglasni su u tomu da neće i ne smiju dopustiti HNS-u da obori Vladu, ne dođe li do dogovora. Drugim riječima, sagleda li Plenković da stvari idu u pravcu HNS-ova napuštanja koalicije, on će donijeti sve odluke, uključujući onu o raspisivanju prijevremenih izbora. A to se tijekom vikenda činilo kao prilično izgledna opcija.’’

U međuvremenu su vijesti o tijeku pregovora vlade i sindikata oko njihovih zahtjeva dominirali medijskim prostorom. Stalo se zasad na tomu da je Vlada iznijela ponudu za korekciju plaća od 2 posto od 1. listopada te dodatnih 2 posto od 1. lipnja iduće godine. Koeficijenti uopće nisu bili tema pregovora, a upravo na tomu insistiraju sindikati. Oni traže povećanje koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto.

Upravo zbog tako impostiranog sindikalnog zahtjeva pojavile su se i sumnje da HNS i ministrica Blaženka Divjak manipuliraju sindikatima. Prema tvrdnjama onih koji to sumnjaju, koeficijenti čine plaću, ali nikada nisu predmet sindikalnih pregovora, za razliku od osnovice i dodataka. Tvrdi se da koeficijente Vlada donosi uredbom, dok se o druga dva elementa pregovara. A i te okolnosti unutar su zatvorenog kruga indicija koje su Plenkovića navele na sumnju da HNS u ovoj epizodi ima dublju političku motivaciju.

U visokim političkim krugovima hdz-a smatraju da je dogovor HNS-a i SDP-a zapravo sasvim konkretno i u pozadini kontinuiranih pritisaka koji su zasad rezultirali cirkularnim štrajkovima u školama

Bilo je tijekom pregovora više brojnih reakcija. Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je prije nekoliko dana da su razgovori koje Vlada vodi s predstavnicima školskih sindikata otvoreni i dobre volje, ali kasnije je bilo i nervoznijih istupa. Visoki dužnosnici HNS-a u više su navrata najavili da od svojih zahtjeva neće odustati ni po cijenu raspisivanja izvanrednih izbora. Krizu produbljuje i to što ministrica Blaženka Divjak nastavlja zastupati stavove suprotne Plenkovićevima i podržavati i zahtjeve sindikata visokog obrazovanja za izjednačavanje koeficijenata.

Postojeće sumnje u vrhu HDZ-a dodatno su pojačali istupi Zorana Milanovića povezani s tom temom. Milanović je izjavio da bi učiteljima dao veće plaće, a iz HDZ-a su ga nazvali licemjerom, pa je i tu došlo do zapaženog javnog prepucavanja. Ali i taj je Milanovićev istup pothranio uvjerenje vodstva HDZ-a da bi agilno lobiranje HNS-a oko povećanja plaća u prosvjeti moglo biti povezano s SDP-om.

Dodatnu nervozu u HDZ je u ponedjeljak unio njihov koalicijski partner Milan Bandić koji je u dramatično intoniranom obraćanju javnosti Plenkoviću praktički postavio ultimatum – ili će povećati plaće učiteljima i nastavnicima za šest posto, ili više neće biti ove Vlade.

“Neka ne muče ni vas ni nas, neće ruku dići nitko u Klubu stranke kojoj sam na čelu, dok se to ne napravi. To je sramota da se kalkulira oko toga je li važnije 15 fotelja ili 68.000 ljudi”, izjavio je Bandić u Osnovnoj školi Tin Ujević na otvorenju stručnog skupa učitelja produženog boravka osnovnih škola.

“Poručujem i Vladi i državniku Plenkoviću da podvuče crtu danas, a ne sutra, urazumi ministricu i da prenamjenom od tih milijardu kuna trenutno informatičke opreme koju je raspisala, 400 milijuna preraspodijeli i riješi ovu agoniju i ovaj putujući cirkus”, rekao je Bandić. Dodao je kako još uvijek vjeruje premijeru Andreju Plenkoviću da je državnik i da će donijeti državničku odluku.

Veliko je pitanje koliko su opravdane postojeće sumnje u vrhu HDZ-a da su se HNS i SDP počeli ponovo približavati, a možda i da su se već potajno dogovorili o novoj suradnji. Jer je prilično teško zamisliti da bi na tu vrstu povezivanja s naklonošću gledali u GLAS-u ili HSS-u, ili drugim strankama koje kontinuirano surađuju s SDP-om, a i sada su uglavnom dali podršku Milanoviću. Upravo se novi politički angažman Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima smatra ključnim elementom izvjesnog okupljanja velike lijeve koalicije, pa se otvara pitanje koliko bi takvoj koaliciji naštetio imidž HNS-a koji je još uvijek nominalno u koaliciji s HDZ-om. Međutim, sve se to može sagledavati i iz jedne nove perspektive. A to je perspektiva vrlo mogućeg epiloga izvanrednih parlamentarnih izbora, odnosno sklapanja velike koalicije HDZ-a i SDP-a. A u scenariju u koji su počeli sumnjati u HDZ-u, unutar te velike koalicije opet bi bio i HNS.

‘Otišlo se predaleko. Popusti li Plenković, on se definitivno više neće moći prikazivati kao lider. Popusti li HNS, oni praktički više neće postojati. Može, naravno, doći do popuštanja, ali trenutno se to ne nazire’

Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a i premijeru Plenkoviću za Nacional je o tomu izjavio:

‘’Jedan iskusni i utjecajni član SDP-a, ali i jedan iznimno utjecajni član HDZ-a ponovili su mi istu stvar. Rekli su mi da je to jedino rješenje. Međutim, trenutno apsolutno nitko u HDZ-u i SDP-u ne želi da se velika koalicija spominje. Obje stranke krvavo će se boriti u kampanji te će na izborima biti borba do zadnje kapi krvi da dobiju i pobijede protivnika. Ali nakon izbora bit će to sasvim druga priča. Kako bi rekli Amerikanci – sutra je novi dan. Toga se najviše boji ljevica u SDP-u i desnica u HDZ-u. Kako su svi ostali na političkoj sceni labilni, puno će toga usmjeravati prema sklapanju velike koalicije. Iako je to trenutno hipotetsko pitanje, nikad situacija nije bila bliža tome. Međutim, svatko tko bi sada to pričao, nestao bi sa scene. No već prvi dan nakon izbora to postaje legitimno pitanje. Uostalom, tako je bilo i u Njemačkoj.’’ Izvor blizak vrhu HDZ-a naveo je još jedan razlog zašto misli da bi ova kriza vladajuće koalicije mogla dovesti do njenog raspada i raspisivanja izvanrednih izbora. On tvrdi da u tom slučaju rezultat predsjedničkih izbora i mogući poraz Kolinde Grabar-Kitarović prestaje biti varijabla koja bi mogla značajnije utjecati na status Andreja Plenkovića na čelu HDZ-a. Taj izvor navodi:

‘’U tom slučaju sve bi se promijenilo. Plenkoviću bi odlučno raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora svakako pojačalo poziciju unutar stranke. Potom bi on krenuo sastavljati predizborne liste te bi odlučivao tko će i kakvu političku budućnost imati unutar stranke.

To je ujedno i sasvim legitiman i bezbolan način da se riješi najvećih oponenata, poput Milijana Brkića i ostalih s desnog krila stranke. Sve bi to prethodilo unutarstranačkim izborima. A formira li se velika koalicija, teško bi se moglo govoriti o Plenkoviću kao gubitniku.’’

Pokažu li se sumnje vrha HDZ-a o zakulisnom političkom dogovoru HNS-a i SDP-a točnima i razvije li se iz postojeće krize opisani scenarij, najvećim političkim gubitnikom mogao bi postati međimurski župan Matija Posavec koji je istupio iz HNS-a jer smatra da toj stranci nije mjesto u postojećoj vladajućoj koaliciji s HDZ-om.

Komentiraj