Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je, nakon govora pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, dao intervju za HRT u kojem je komentirao globalna pitanja i izbore u Bosni i Hercegovini.

Poručio je da su svjetski lideri ovog tjedna raspravljali o aktualnoj međunarodnoj situaciji. “Tjedan je bio obilježen ruskom agresijom na Ukrajinu i nastojanjima međunarodne zajednice, pa i UN-a i drugih organizacija, da prvo osude aktivnosti Rusije. Drugo, da nastave s kontinuiranom i snažnom pomoći Ukrajini. Mislim da se to vidjelo u najvećem broju izlaganja koje su ovdje imali kolege, državnici, premijeri, ministri”, rekao je premijer.

Dodao je da su poruke koje su ovog tjedna došle iz Rusije unijele dodatnu zabrinutost. “Odgovor predsjednika SAD-a Joea Bidena po meni je bio primjeren, čvrst, vrlo snažan, a takva su bila izlaganja i većine drugih ovdje”, dodao je Plenković.

“Jedna od posljedica ove agresije na Ukrajinu je i energetska kriza, prehrambena kriza, inflatorni pritisci. Dakle, ja sam sada malo prije u govoru kazao kako nitko od nas nije ostao neokrznut ovom situacijom. I svi smo, na neki način, primorani prilagođavati svoje politike, svoje programe, svoje aktivnosti kako bismo ublažavali efekte ovog poteza Moskve prema Ukrajini koji je protiv svih pravila međunarodnog prava i koji je utjecao na činjenicu da je došlo do enormnog rasta cijena energenata, rasta cijena plina, rasta cijena nafte, pa posljedično i rasta cijena struje. Ja sam naglasio, između ostalog i u razgovorima s američkim medijima kako je Hrvatska na vrijeme izgradila terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku koji nam omogućuje diversifikaciju opskrbe plinom, u odnosu na dosadašnje i postojeće pravce. S druge strane, to nas čini i regionalnim akterom, budući da ćemo odlukom Vlade, to je naša Vlada donijela prije nekoliko tjedana, investirati u proširenje kapaciteta i na taj način dignuti taj LNG terminal s 2,9 mlrd. kubičnih metara na 6,1 mlrd., investirati i dalje i u naše plinovode i na taj način omogućiti da ne samo naši građani, naše gospodarstvo, naša industrija, nego i oni koji su blizu nama od toga imaju koristi”, poručio je za HRT.

Dodao je i da su snažnom intervencionističkom politikom ublažili efekte ove krize, bilo kada je riječ o kućanstvima, bilo kada je riječ o gospodarstvu, kada je riječ o općinama, gradovima, županijama, vrtićima, školama, fakultetima, bolnicama, domovima za starije. “Zaista smo napravili jedan vrlo, vrlo sveobuhvatan, snažan i cjelovit paket”, rekao je.

Komentirajući izbore koji se sljedećeg mjeseca održavaju u BiH, Plenković je rekao da očekuje da će veliki broj Hrvata sudjelovati na tim izborima, da će podržati legitimne, hrvatske stranke na izborima, da će na taj način osigurati svoju legitimnu zastupljenost u svim tijelima vlasti, bilo da je riječ o razini Federacije ili razini središnjih tijela vlasti.

“Bez ravnopravnosti, teško je funkcionirati na kvalitetan način, ostvarivati reformske ciljeve i ići prema EU-u. Mi smo svo ovo vrijeme podržavali, prije svega, razgovore, razgovore na temelju dogovora iz Mostara od prije 2,5 godine i jednoga nastojanja da se vrati povjerenje između Hrvata i Bošnjaka, da se postignu kompromisi, da se naprave iskoraci koji će omogućiti i bolje funkcioniranje i kvalitetnu zastupljenost. Do sada se, nažalost, to nije dogodilo, na temelju dogovora političkih stranaka, preostaje mogućnost da svojim potezima to napravi visoki predstavnik Christian Schmidt, on ima ovlasti, ovlasti visokog predstavnika, tzv. bonske ovlasti, kao što su neki njegovi predstavnici mijenjali pojedine odredbe na štetu Hrvatskog naroda u BiH, on je u prilici da barem ispravi nepravde koje postoje zadnjih dvadesetak godina i na taj način omogući konstituiranje institucija vlasti na jedan pravičan način koji će zadovoljiti i omogućiti adekvatnu participaciju svih, a posebno Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda”, istaknuo je Plenković za HRT.