Suradnja u turizmu, korištenje hrvatskih luka za kineski izvoz te ulaganje u infrastrukturu bile su ključne teme sastanka u ponedjeljak u Budimpešti hrvatskog i kineskog premijera Andreja Plenkovića i Li Keqianga, na rubu šestog summita 16 zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) i Kine, a Plenković je rekao kako suradnja tih zemalja i Kine ne bi trebala zabrinjavati Bruxelles.

Hrvatska bilježi velik porast broja kineskih turista, ove godine 60 posto u odnosu na prošlu a sljedeće godine nada se stopostotnom povećanju u odnosu na 2016., rekao je premijer Plenković novinarima nakon sastanka, dodajući da je upravo zbog te teme u Budimpešti s njim i ministar turizma Gari Cappelli.

Dodao je da bi Hrvatska trebala na proljeće organizirati sastanak ministara turizma u formatu 16+1, znači zemalja inicijative CEEC i Kine.

Inicijativu uz Hrvatsku čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija.

“Razgovarali smo i o infrastrukturi i o ulaganjima, osobito u infrastrukturu pomorskih luka. Hrvatska je zainteresirana i da Rijeka, Split, Zadar i Ploče budu one europske luke u koje će gravitirati kineski izvoz, kao i za ulaganja u riječku infrastrukturu na čemu kontinuirano radimo”, pojasnio je premijer kojem je ovo drugi susret s kineskim kolegom, nakon onog u Rigi prošle godine, na 5. summitu ove inicijative.

Dodao je da Hrvatskoj među prioritete spada i suradnja u području malih i srednjih poduzeća.  “Želimo da središte koje bi bilo u organizaciji našeg ministarstva gospodarstva bude svojevrsni ‘pool’ aktivnosti za ovu inicijativu”.

Inicijativu CEEC i Kina Peking smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put,  jednog od najambicioznijih projekata u svijetu koji bi novim autocestama, brzim željeznicama, lukama i infrastrukturom trebao povezati cijelo euroazijsko područje.

Međutim, kako u ponedjeljak piše Financial Times, ta inicijativa istovremeno izaziva podozrivost u Bruxellesu, gdje neki smatraju da bi tim projektom Kina mogla potkopati pravila EU-a, primjerice o tržišnom natjecanju.

“Ne vidim da je to neko pitanje koje bi trebalo izazvati poteškoće s aspekta Komisije”, smatra premijer Plenković, te dodaje da su na ovom skupu u Budimpešti prisutni i predstavnici Europske komisije tako da su u cijelosti informirani o onome što se radi.

Financijal Times piše kako inicijativa 16+1 za Mađarsku predstavlja “otvaranje ka istoku”, za Srbiju učvršćenje “pouzdanog prijateljstva”, a za Poljsku “ogromnu mogućnost”.

Europski diplomati pak, dodaje list, strahuju da Peking može iskoristiti inicijativu da potkopa propise EU-a. Pokretač inicijative bila je sposobnost Kine da financira i gradi ceste, željeznice, elektrane i drugu infrastrukturu koja je bila potrebna nekim siromašnijim zemljama središnje i istočne Europe. Obim djelovanja te inicijative se, međutim, počeo prelijevati i u političke i strateške oblasti, izazivajući nepovjerenje među nekim zapadnoeuropskim zemljama, navodi Financial Times.

Za premijera Mađarske, koja je ove godine ugostila šesti summit inicijative, ona je “priča o uspjehu”.

Na završnoj konferenciji za novinare premijer Viktor Orban je rekao da kinesko rastuće gospodarstvo nudi pregršt mogućnosti zemljama središnje i istočne Europe, te da je ta zemlja postala “dominantna financijska i tehnološka sila”.

Naglasio je veliki potencijal zemalja središnje i istočne Europe kojima su potrebni tehnologija i financije izvana kako bi se potencijal u potpunosti realizirao.

Li je na press konferenciji kazao kako Kina želi naprednu Europu, a da se regija srednje i istočne Europe najbrže razvija, s prosječnim rastom BDP-a od 3 posto godišnje.

Suradnja s Kinom, čija je ekonomija rasla 6,9 posto u prva tri mjeseca ove godine može samo ojačati taj trend, smatra on.

Dodao je da je trgovina između Kine i CEEC narasla ove godine 14 posto.

Bugarska će sljedeće godine ugostiti 7. summit inicijatie 16+1.

Komentiraj

FOTO:EPA/TATYANA ZENKOVICH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.