Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je sa svojim ministrima održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o gospodarskim mjerama zbog koronavirusa.

“Pandemija mijenja svijet. Funckioniranje kakvo poznajemo se mijenja. U samo tri mjeseca pandemija je stigla u 195 država… Broj zaraženih munjevito se ubrzava. Prije 18 dana prešao je 100.000, prije 6 dana 200.000, danas će premašiti 400.000… Stručnjaci predviđaju da će pandemija odnijeti brojne živote”, rekao je na početku Plenković.

Razmjeri će imati nesagledive ekonomske posljedice za cijeli svijet… Mi smo bili uvjereni da je najveća kriza kod nas prošla… Imali smo krizu oko Agrokora. Zahvaljući našim mjerama spriječili smo troškove koji su trebali ići na proračun. Danas, tri godine kasnije događa se ovo.

Ono što smo predstavili prošli tjedan je bio prvi krizni plan. Naše gospodarstvo je nešto snažnije nego prije ušlo u ovu krizu. Mi smo dosegnuli najveći broj još od neovisnosti, vratili u gospodarstvo na višu razinu još od prije 2008.

Sada je pred nama bitka za održavanje proizvodnje i očuvanja radnih mjesta. Mi smo svjesni situacije u kojoj se nalaze naši gospodarstvenici, svi oni okji se nalaze u kanalima prodaje, svi koji svojim trduom i radom doprinsoe da naše društvo u sve težim okolnostima funckionira.

Izvjesno je da ova kriza potraje i duže od nekoliko mjeseci te će se odraztiti na sav naš aktivizam. Mi smo svjedoci simetričnog šoka. Ići ćemo u rezanje svih troškova koji nisu nužni na rashodovnoj strani. Sve ove naše mjere su pripremljene na jedinstven i cjelovit način, osmišljenje su kao koncept pristupa za ovu prvu inicjalnu fazu.

Mi smo dana održali telefonsku sjednicu vlade na kojoj smo otvorili račune: jedan za Zagreb i drugi za borbu protiv koronavirusa za sve koji žele donirati. Mi ćemo našu plaću donirati za ožujak donirati na račun za Zagreb”, rekao je Plenković.

Potom se medijima obratio ministar financija Zdravko Marić.

“Kada gledamo cijeli set mjera, gotovo 90 posto ih se već koristi. Zakonske promjene su prošle u poreznom dijelu, najvažnije je pravilnik o općem poreznom zakonu koji je stupio na snagu danas i od danas je moguća odgoda plaćanja pojedinih javnih davanja i nakon toga beskamatna otplata u ratama. Sve informacije Porezna uprava će raditi putem svoje mrežne stranice i preko sustava ePorezna”, rekao je.

Dodao je da, kako bi koristili mjere, građani moraju biti uredni porezni platiše. “Morali smo se u jednom trenu u ovim mjerama dovesti nekakve kriterije i nekakav vremenski  rok. Kamo sreće da će ovo biti dovoljno, ali duboko smo svjesni da razdbolje efekata samog virusa će prijeći to razdoblje o kojemu sada govorimo. Zato smo donijeli samo prvi set mjera koji možemo što prije implementirati. S naše strane možete računati na fleksibilnost. Sve gdje god možemo smanjiti prohodnost učinit ćemo to”, rekao je.

Otkrio je kako su, u odnosi na prošli tjedan, uspjeli uključiti u sustav dio PDV-a. “Ovdje govorimo o poduzetnicima koji imaju do 7,5 milijuna kuna prihoda… Oni koji su u tom do 7,5 milijuna kuna pod uvjetom da PDV nije naplaćen i da postoje dokazi za nelikvidnost, imaju odgodu do 31. srpnja i tako svaki mjesec iduće primjene, i PDV smo uspjeli uklopiti u priču…”, poručio je.

“Porezna uprava će po službenoj dužnosti za sve za koje zna da su obustavili poslovanje ići u smanjivanje predujma poreza na dobit. Imali smo sastanak s predsjednicima uprava najvećih banaka. Implemenatcija mjera odgode plaćanja rata kredita nije tako jednostavna, ali banke su voljne dati svoj doprinos rješavanju problema.

Drugi set mjera se odnosi na reprogram svih kreditnih i inih obaveza. Osiguravanje dodatnih likvidnih sredstava je jako bitno. Krećemo od onih najmanjih kojima je u datim okolnostima prestalo sve. Glavni zajednički nazivnik svih mjera je održavanje likvidnosti. Komercijalne banke i HBOR zajedno rade na tome da to osiguraju likvidnost mikro i malih poduzetnika”, nastavio je Marić.

“Uspjeli smo podići jamstvene sheme do milijun eura. HBOR je paralelno s time dodatno pojačao svoj jamsvteni potencijal. Ali ćemo i idućih nekoliko dana upogoniti ostale programe i jamstvene sheme za nešto širi krug ljudi ne samo za turizam i ugostitelje. Moram ih pohvaliti i po pitanju koronavirusa. Jer su desetkovani jer su neki ljudi, čak i među čelnim ljuidima, u samoizolaciji, a neki i pozitivni. Bez obzira na to stalno komuniciraju s nama”, zaključio je Marić.

Medijima se obratio i ministar rada Josip Aladrović.

“Mjere koje smo dosad donijeli traju najduže do 31. srpnja. Iznos potpore je 3250 kuna po zaposleniku. Javilo nam se puno firmi. Sve djelatnosti koje će biti pogođene moći će dobiti pomoć… kriteriji za dobivanje potpora su dosta široki. Pad prihoda za prvi kvartal bi trebao biti 20 posto i veći. Prihvaćamo i procjene jer prvi kvartal nije gotov. Tražimo i pisanu potvrdu. Vrlo širok spektar toga je što se može dokazivati kao utjecaj koronavirusa na poslovanje. Ovdje se radi o kriterijima koji su doneseni u petak, mjere su vjerojatno nesavršene, mi ćemo ih ažurirati, obuhvatiti ćemo i one koje dosad nismo. Od ponoći je krenulo provođenje mjera. Javilo se 7400 poslodavaca, oko 40 tisuća radnika”, rekao je.

“Uspostavili smo online stranicu putem koje se može aplicirati za zahtjeve. Uspostavljen je kontakt centar s 50 ljudi koji se javljaju na pozive poslodavaca.. Siguran sam da ćemo do 15.4 već većini doznačiti sredstva. Naša projekcija je da će za ove mjere biti osigurano oko 5 milijardi kuna. Nema straha da će doći do bilo kakvih poteškoća”, poručio je Aladrović, pa riječ prepustio ministru gospodarstva Darku Horvatu.

“Imamo 50-ak podnesenih zahtjeva zaključno s jučerašnjim danom. Želimo mikro, malim i srednjim poduzetnicima osigurati likvidnost, želimo da očuvaju radna mjesta i nastave proizvodnju. Prva mjera je moratorij svih rata za ruralni razvoj mikro i malih zahtjeva. Neće dospijevati kamata niti glavnica do 31. srpnja. Druga mjera je prolongiranje i moratorij na otplatu svih kredita kojima je jamstvo izdao Hamag BCIRO. Treća mjera su povoljni mikro zajmovi od tisuću do 25 tisuća eura. Kamatne stope smanjuju se na maksimalno jedan postotni poen, poček je 12 mjeseci i rok otplate do tri godine”, rekao je Horvat.

“To su zajmovi za obrtna sredstva, za to je već osigurana likvidnost. Početak provedbe je 23. ožujak. Četvrta mjera su povoljni uvjeti za mikro i male investicije, za planirano i već započeto ulaganje da nastave svoju proizvodnu ili uslužnu djelatnost. Peta mjera je povećanje stope jamstva za obrtna sredstva. Šesta mjera su mikrozajmovi za ruralni razvoj, iznos zajma je 1000 do 25.000, identična kao i mjera za mala i srednja poduzeća. Sedma mera su zajmovi COVID19, to je novost, starta s 1. 4. U ovom trenu za srednja i velika poduzeća planiramo osmu mjeru”, kazao je.

Ministar Marko Pavić rekao je: “Europski fondovi bili su jedan od glavnih zamašanjak razvoja hrvatskog gospodarstva. Cilj prvih mjera je osigurati nesmetanu provedbu europskih projekata. Mi smo mjere podijelili da umirimo korisnike EU projekata na način da se sve produljuje za tri mjeseca… Sve ove mjere imaju za cilj prebroditi ovi krizu za tri mjeseca, ukoliko ona bude dulje trajala donosti ćemo dodatne mjere”.

Na pitanje je li moguć oprost plaćanja, Marić je odgovorio: “Što se nas tiče, žeimo osigurati dovoljnu razinu likvidnosti. Mjera odgode je nešto što tome doprinosi, kako će se dalje stvari razvijati, tako ćemo mi dalje predstavljati mjere. U ovom trenutku govorim o odgodi, ne o oprostu. Jučer na razini EU jedna od točaka je bila tzv. escape klauzula što se tiče tretmana fiskalnih rezultata kako bi se otvorila mogućnost kako bi poticaji mogli biti izdašniji. Što se tiče poreza na dobit, jedna od mjera se odnosi na to. Odgoda plaćanja i promjena rata akontacije je moguća. Porezna uprava će i sama po službenoj dužnosti umanjiti ili smanjiti na nulu takvu vrstu predujma ako vidi da je to potrebno prema podacima koje ima.”

O prestanku reklamiranja npr. televizora, koje je zatražio Božinović, Marić kaže: “Svi smo duboko svjesni da u ovim okolnostima imamo jako veliku odgovornost i težinu. Kako bi upravo na tragu svih mjera koje je Stožer naredio, ona nije u značajnijoj koliziji s ovim što govorimo, jer smo ionako u potrebi da idemo u nabavku, ali u isto vrijeme da kada smo vidjeli da postoji jako puno dodatnih stvari koje se nude… Mislim da se u datim porukama mora naći svijest da je važno pridržavati se preporuka Stožera.”

Nadovezao se Horvat: “Iz dana u dan mjere su strože i rigoroznije zbog onih koji se mjera ne pridržavaju. U nabavu treba ići zbog nužnih potreba, u ovom trenutku nabava televizora nije potrebna”, rekao je te odgovorio na pitanje o dugu poduzetnika. “Imati dug veći od 200 kuna prema poreznoj, mislim da bi takvi poduzetnici trebali sami sebe zapitati što to kod njih znači”.