Plenković razgovore u Davosu smatra izuzetno korisnima

Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je u srijedu da su razgovori koje je vodio na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u Davosu bili izuzetno korisni zbog jačanja bilateralnih odnosa ali i pozicioniranja Hrvatske u svijetu, osobito u kontekstu aktualnog predsjedanja Europskom unijom.

“Jučer i danas održali smo niz sastanaka … razgovori u Davosu bili su izuzetno korisni, što zbog bilateralnih odnosa, naše uloge u različitim temama i dosjeima koji su za njih važni u kontekstu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, ali i uopće u pozicioniranju naših odnosa na ovakvim forumima”, rekao je Plenković u izjavi hrvatskim novinarima u Davosu.

Hrvatski premijer je u utorak na WEF-u sudjelovao na dva panela i razgovarao s nizom političkih i gospodarskih dužnosnika, a u srijedu se sastao francuskim ministrom gospodarstva i financija Brunom Le Maireom. Uoči tog sastanka sudjelovao je na neformalnom panelu “Uzlazna Europa” na temu budućnosti Europe, odnosno “jačanja političkog položaja Europe, ali isto tako i njene uloge kao jednog od glavnih trgovinskih aktera”.

Posebno je naglasio da se razgovaralo o tome da Europska unija mora pokazati vodstvo u načinu upravljanja svijetom i “činiti stvari u interesu svojih kompanija i svojih građana, a opet vodeći računa o društvenoj odgovornosti”.

“Pitanje društvene odgovornosti prožima se kroz cijeli ovaj 50. Svjetski gospodarski forum, u kojemu se mora uzeti u obzir izazove poput klimatskih promjena, ili pak teme koju je Hrvatska nametnula na Europskom vijeću – a i ovdje je većina kolega spominje – a to je pitanje demografije, odnosno odlaska ljudi iz ruralnih područja u urbana ili pak iz slabije razvijenih članica u razvijenije”, rekao je hrvatski premijer.

Te teme su u raspravama ove godine usvojene, što nije bio slučaj prošle godine, dodao je Plenković.

Sastanak sa šefom Applea

Komentirajući jučerašnji sastanak s predsjednikom uprave Applea Timom Cookom, Plenković je potvrdio da se razgovaralo i o dodatnom “digitalnom” oporezivanju velikih tehnoloških kompanija, koje uglavnom imaju sjedište u Sjedinjenim Državama.

“Da, i to je bila tema razgovora. Imate nekoliko zemalja na razini EU-a koje su počele uvoditi poreze, imate taj čuveni GAFAM kao ciljnu skupinu”, rekao je Plenković govoreći o pet velikih tvrtki poznatih pod akronimom GAFAM – Google, Apple, Facebook, Amazon, Microsoft. Dodao je da je o tome razgovarao i s Le Maireom, ministrom gospodarstva i financija Francuske, jedne od zemalja koje su najavile skoro uvođenje “digitalnog” poreza.

“To je sigurno jedan prostor u kojemu postoji mogućnost oporezivanja … no ne na način da to dovede do novih, rekao bih, barijernih ratova”, kazao je on dodajući da “ukoliko to rezultira uvođenjem protumjera, pogotovo svojevrsnih represalija sa strane Sjedinjenih Država, onda to nije dobro”.

“Mi smo ključni partneri i u politici i u sigurnosti i u gospodarstvu, i moramo pronalaziti rješenja … a rješenja bi se trebala pronalaziti na zajedničkim forumima poput Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), gdje ne bi bilo snažnih nacionalnih poteza koji onda izazivaju reakciju. To je i smisao dijaloga i ovakvih skupova”, dodao je hrvatski premijer.

Plenković je rekao da je sastanak s čelnikom Applea Cookom iskoristio kako bi pozvao tu tvrtku da uđe u Hrvatsku “sa svojim izvornim dućanima, a ne samo s franšizama, a naravno i s pružanjem usluga kao što je to i u drugim članicama EU-a”. “On i njegovi suradnici su vrlo dobro razumjeli poruku pa ćemo napraviti neki follow-up za koji mjesec, da vidimo ima li napretka”, kazao je.

O razgovorima sa slovenskim premijerom

Odgovarajući na novinarsko pitanje o razgovorima sa slovenskim premijerom Marjanom Šarecom i slovenskoj blokadi ulaska Hrvatske u OECD, Plenković je rekao da je “to jedna od onih organizacija u kojima je najmanje sustavan put do članstva”.

“Uvijek se gleda s kojeg je kontinenta koja zemlja i u kojem trenutku ulazi. U Europi su ostali praktički Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, ima nekoliko latinoameričkih zemalja koje žele ući. Jako bitna je i uloga SAD-a”, rekao je Plenković.

Naglasio je da je za Hrvatsku ipak najvažnije da je sve uključenija u rad tijela OECD-a. “Važno je da preuzimamo njihove dokumente i konvencije, koji dižu kvalitetu poslovanja i povjerenja u Hrvatsku kao pravno i gospodarsko okruženje u koje je dobro investirati”, rekao je Plenković.

Dodao je da je sa Šarecom razgovarao o drugim temama: o hrvatskom predsjedanju EU-om i o bilateralnim odnosima. “Mislim da, kako vrijeme protiče, moramo tražiti rješenja i izaći iz sjene tog neriješenog graničnog pitanja. To je, po meni, i za nas i za Sloveniju jedini ispravan put”, rekao je.

Na pitanje o sudjelovanju Kolinde Grabar-Kitarović na panelu u Davosu pod nazivom “Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe”, na kojemu je hrvatska predsjednica govorila o Inicijativi triju mora, Plenković je rekao da je za Hrvatsku ključno nastaviti suradnju sa zemljama između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

“Mislim da smo pokazali kvalitetan interes na svim dosadašnjim samitima te inicijative … kada dođe vrijeme mi ćemo razmotriti i pitanje eventualne uplate sredstava u zajedničke fondove, ali mislim da je ovdje glavni cilj privući privatne investitore”, rekao je Plenković.

Hrvatski premijer trebao bi se u srijedu u Davosu, između ostaloga, još sastati s predsjednikom vlade Nizozemske Markom Rutteom, izvršnom direktoricom MMF-a Kristalinom Georgievom i predsjednikom EIB-a Alexanderom Stubbom.

Više od 350 panela, prezentacija i sjednica na ovogodišnjem WEF-u

Ovogodišnji jubilarni 50. sastanak u Davosu ugostio je niz uglednih državnika, gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika. Između ostalih, na sastanku u Davosu sudjeluju američki predsjednik Donald Trump, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i mlada švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg.

Sudionici WEF-a, koji traje do petka, razgovarat će – na više od 350 panela, prezentacija, radnih stolova i sjednica – o brojnim važnim pitanjima, među kojima su borba protiv klimatskih promjena, usporavanje globalnog gospodarskog rasta, trgovinski ratovi, te geopolitičke napetosti u na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i na sjeveru Afrike.

Ovogodišnji WEF okuplja više od 3000 sudionika iz preko 120 zemalja svijeta, među kojima su 53 čelnika država ili vlada, te predsjednici uprava osam od deset najvrednijih kompanija na svijetu.

Komentiraj