Plenković predstavio Zakon o obnovi Zagreba: ‘Osigurati kvalitetan, pravičan i provediv zakon o obnovi’

 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je, na početku izvanredne sjednice Sabora, predstavio konačan tekst zakona o obnovi Zagreba i okolice od potresa.

Plenković je rekao da je pred svima velika odgovornost da se građanima koji ga nemaju osigura krov nad glavom i da Zagreb opet bude mjesto ugodno za život i rad. “Iako to nije prvenstvena svrha ovog zakona, sama obnova može biti prilika za rješavanje brojnih neriješenih infrastrukturnih problema i za otvaranje rasprave o urbanom razvoju Zagreba”, rekao je Plenković.

U svom je govoru izrazio uvjerenje da će se svi izdići iznad politikanstva te iskoristiti priliku da se građanima osigura zakon koji će biti kvalitetan, transparentan, pravičan i provediv.

Podsjetio je da je potres 22. ožujka bio najrazorniji unatrag sto godina, šteta koju je počinio procijenjena je na 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto državnog proračuna i nadilazi sve sa čime se Hrvatska do sada suočila. Na području Zagreba oštećeno je 25.000 zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409, a u Zagrebačkoj 510 zgrada, ukupno gotovo 26.000. Gledaju li se oštećene zgrade prema vlasništvu, oko 1,5 posto ih je javne namjene, a 98,5 posto u privatnom vlasništvu.

Plenković je također podsjetio da su nakon potresa Vlada i sve službe brzo reagirale: pripremile su hitne i kratkoročne mjere da se zbrinu najugroženiji, počele su raditi popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć te pripremile kvalitetan zakonski okvir za dugogodišnju obnovu grada.

“Zakonski prijedlog obnove Zagreba i okolnih županija, istaknuo je, utvrđuje načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu, a u njegovu su izradu uključene sve nadležne struke. Uvjeren sam da će konačni prijedlog Zakona biti kvalitetan temelj koji će pokrenuti i osigurati obnovu i zadovoljiti očekivanja građana koji su pretrpjeli štetu u potresu i cjelokupne javnosti, rekao je Plenković, koji očekuje široku podršku zastupnika tom zakonu”, rekao je.

Zakonom se prvenstveno predviđa obnova zgrada koje su neupotrebljive i privremeno neupotrebljive. Predviđeno je da se konstrukcijska obnova tih zgrada financira iz sredstava državnog proračuna, proračuna Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika zgrada, te sredstvima iz drugih izvora. Konstrukcijska obnova privatnih zgrada financirat će se u omjeru 60 posto država, po 20 posto jedinice lokalne samouprave i vlasnici, odnosno suvlasnici.

Vlada je u Zakon uvela socijalni kriterij, odnosno dohodovni i imovinski cenzus. Građanima koji primaju minimalnu plaću i nemaju značajniju imovinu, država i županija, grad ili općina će u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina. Iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna. To se odnosi i na one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna.

“U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje, a razmotrit će se da se to pravo omogući i svim osobama s invaliditetom”, poruči je Plenković i doda da je novost i odredba da za drugu i svaku sljedeću nekretninu vlasnik sudjeluje u konstrukcijskoj obnovi s 50 posto sredstava, odnosno raspodjela troškova je 40 posto država -10 posto lokalna samouprava – 50 posto vlasnik.

Naglasio je da obnovu zgrada javne namjene, onih 1,5 posto oštećenih, financiraju u potpunosti vlasnici, odnosno osnivači javnih ustanova. Obnova će se, poručio je, provoditi organizirano, sukladno programima mjera, definiranog sadržaja, kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

“Prvi program mjera u završnoj je fazi i planiramo ga usvojiti i prije isteka roka od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona, prije tog roka osnovat će se i Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu”, istaknuo je Plenković.

Uloga Fonda, nastavio je premijer, nije samo da bude financijski fond već će biti jedinstvena ustanova koja će operativno provoditi sve radnje vezane za obnovu.Najavio je da će se velika pozornost posvetiti transparentnom trošenju sredstava, a svi podaci o utrošenim sredstvima bit će javno dostupni svima.

 

Komentiraj