Odluka čelnika 27 zemalja članica EU-a da se Velikoj Britaniji ponude dva datuma za odgodu izlaska pruža pravnu sigurnost, pouzdanost i predvidljivost za sve aktere, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije pristali su u četvrtak navečer jednoglasno na odgodu izlaska Velike Britanije iz Unije do 22. svibnja ako sporazum o razdruživanju sljedeći tjedan bude potvrđen u britanskom parlamentu, a ako ne bude potvrđen onda bi se London do 12. travnja trebao izjasniti želi li održati izbore za Europski parlament ili izići bez sporazuma.

“To je poruka pouzdanosti, predvidljivosti, sigurnosti za fizičke i pravne osobe, za financijska tržišta, u krajnjoj liniji za sve poliitčke aktere na britanskoj političkoj sceni da točno znaju što će se događati, a i da mi znamo što se događa. Zato je ova jučerašnja poruka jako dobra, jedan razuman odgovor na pismo premijerke Therese May”, rekao je Plenković u petak uoči početka drugog dana summita čelnika EU-a.

Prvi datum, 22. svibnja, vrijedi jedino ako britanski parlament sljedeći tjedan, prije petka, 29. ožujka, kada istječe sadašnji rok za izlazak, potvrdi sporazum o razdruživanju, koji je dosad dva puta odbačen. Taj datum je izabran jer prema pravilima EU-a u svim članicama se moraju održati izbori za Eurposki parlament, koji se ove godine održavaju od 23. do 26. svibnja. Produljenje Brexita nakon tog roka tražilo bi da i Velika Britanija održi europske izbore.

Drugi datum, 12. travnja, zadnji je rok kada bi se po britanskim pravilima morali raspisati izbori za Europski parlament. Dakle, ako Velika Britanija ne potvrdi sporazum o razdruživanju i ako ne želi izlazak iz sporazuma, do 12. travnja mora odlučiti hoće li raspisati europske izbore i tražiti dulju odgodu.

“Ako oni ratificiraju sporazum sljedeći tjedan onda imaju dovoljno vremena do 22. svibnja donijeti sve ostale zakone koji se moraju donijeti, što je realno, s tim bi proces bio zaokružen i to je pozitivni scenarij. Ako se to ne dogodi, a mi u ovom trenutku ne možemo znati što će se dogoditi u Ujedinjenoj Kraljevini i kakve će biti političke posljedice još jednog eventualnog ‘ne’, onda je iduće prolazno vrijeme 12. travnja i ako tada ne raspišu izbore, automatski izlaze 22. svibnja”, rekao je Plenković.

Odluka hoće li Velika Britanija organizirati europske izbore imat će reperkusije i na Hrvatsku i na još 13 zemalja članica koje po novoj raspodjeli u Europskom parlamentu dobivaju više zastupnika.

U okviru priprema za izlazak Velike Britanije dogovorena je nova raspodjela mjesta u Europskom parlamentu, u kojem se smanjuje broj zastupnika sa 751 na 705.

Od 73 zastupnička mjesta koje postojećoj raspodjeli ima Velika Britanija, njih 46 bi se ostavilo u pričuvi za buduća proširenja, ili jednostavno neće biti popunjena, čime će se smanjiti veličina Europskog parlamenta. Preostalih 27 britanskih mjesta raspoređuje se na 14 država članica koje su podzastupljene u Europskom parlamentu. Hrvatska po tome dobiva jedno mjesto i imala bi 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika.

U Hrvatskoj se izbori moraju raspisati 60 dana ranije, dakle 26. ožujka, u sljedeći utorak.

“Naš rok za raspisivanje izbora je 26. ožujka. Naći ćemo pravni način u varijanti 11 i u varijanti 12 zastupnika. Moramo biti spremni za to”, rekao je Plenković.

Prema odluci o novoj raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu, ako Velika Britanija ostane članicom u trenutku održavanja izbora, zadržava se postojeća raspodjela iz sadašnjeg saziva Parlamenta sve dok dok povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ne postane pravovaljano.

Ako tijekom mandata sljedećeg saziva Europskog parlamenta 2019.-2025. Velika Britanija iziđe iz EU-a, počinje se primjenjivati nova raspodjela čim odluka o izlasku postane pravovaljana.

Zastupnici u Europskom parlamentu koji popunjavaju dodatna mjesta proizašla iz razlike u broju mjesta dodijeljenih toj državi članici u dva moguća scenarija preuzimaju svoju dužnost u Parlamentu u isto vrijeme.