Hrvatski premijer Andrej Plenković održao je u utorak vrlo posjećeno predavanje na pariškom sveučilištu Sorbonni na temu Hrvatske i budućnosti Europske unije, u okviru kojeg je govorio o bilateralnim odnosima s Francuskom, hrvatskom putu prema EU-u i daljnjim ciljevima unutar EU-a, stanju u BiH, te o aktualnim europskim temama.

Prije početka predavanja Gilles Pocout, rektor pariške akademije i kancelar pariških sveučilišta uručio je Plenoviću pariško sveučilišno odličje, “Medaille de la Chancellerie des universites de Paris”.

Plenković je okupljenom auditoriju, studentima, srednjoškolcima i drugi uzvanicima iznio kratak pregled hrvatskog puta od stjecanja neovisnosti do članstva u NATO-u i EU-u.

Naglasio je jako dobre odnose s Francuskom i izrazio želju za daljnjim jačanjem tih odnosa na svim područjima.

Govoreći o sadašnjem trenutku Europske unije, Plenković je naglasio da se pred našim očima odvijaju velike promjene, kako u zemljama članicama tako i globalno. Spomenuo je migracije i njezine posljedice na izborne procese u europskim zemljama te o novim pozicijama Sjedinjenih Država, Kine i Rusije.

“Sve to ima izravne implikacije na multilaterizam kakav danas poznajemo i postavlja nam nove izazove. EU mora moći na njih odgovoriti tako da si osigura instrumente za svoju afirmaciju na međunarodnoj sceni”, rekao je Plenković.

On je istaknuo da se pitanje hrvatskog ulaska u Schengen treba “razmatrati kao strateško pitanje kroz optiku opće sigurnosti Europske unije”, dodajući da je Hrvatska suočena sa sve većim pritiskom ilegalnih migranata na svojim granicama.

Kako bi se migrantska ruta koja ide preko zemalja jugoistočne Europe što bolje kontrolirala nužno je nastaviti provedbu dogovora Turska-EU i pojačati suradnju sa zemljama jugoistočne Europe, rekao je hrvatski premijer.

Rekao je da će odlučujući trenutak za budućnost EU-a biti sljedeći europski izbori potkraj svibnja sljedeće godine.

“Do tada moramo učinkovito reagirati na propagiranje populističkih politika i lažnih vijesti. Trebamo pronaći odgovor na euroskepticizam, koji potiče nove podjele i jača osjećaj nesigurnosti, a da pri tom ne može ponuditi odgovarajuća i učinkovita rješenja. Ključno je ponuditi građanima vjerodostojnu i odgovornu alternativu koja može odgovoriti na njihova očekivanja i brige i zajamčiti im sigurnost i prosperitet “, kaže Plenković.

Upravo zato, dodaje Plenković, važno je u Europski parlament izabrati odgovorne političare, a ne one koji Europski parlament koriste kao platformu za svoju vlastitu promociju s jedinim ciljem da dovedu u pitanje sva postignuća koja su stvarana kolektivnim naporima u zadnjih 60 godina.

Plenković je dio svoga predavanja posvetio daljnjem proširenju EU-a te posebno Bosni i Hercegovini.

Ravnopravnost triju naroda u BiH kompromitirana na štetu hrvatskog naroda

Naglasio je da Bosna i Hercegovina nije klasična država-nacija, nego tronacionalna država, koja okuplja tri jednakopravna konstitutivna naroda Bošnjake, Srbe i Hrvate, uz poštovanje prava svih građana.

“Ta jednakopravnost triju konstitutivnih naroda bila je jedan od uvjeta postavljenih 1991. za međunarodno priznanje zemlje od strane Međunarodne komisije kojom je predsjedao Robert Badinter. Danas je ta ravnopravnost kompromitirana na štetu hrvatskog naroda, kojem su zanijekana ustavna i demokratska prava da izabere svog legitimnog predstavnika u tročlano predsjedništvo. Doista, Bošnjaci, tri puta brojniji, izabrali su istodobno svog predstavnika i predstavnika Hrvata”, rekao je Plenković.

Stoga je ukazao na hitnost potrebe promjene izbornog zakona u BiH kako bi svi konstitutivni narodi mogli birati svoje legitimne predstavnike na svim razinama.

Hrvatsko predsjedanje u osjetljivom trenutku

Govoreći o predstojećem hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci 2020. Plenković kaže da ono dolazi u osjetljivom trenutku nakon brexita i u jeku donošenja višegodišnjeg proračuna EU-a te nakon formiranja nove Komisije slijedom izbora novog saziva Europskog parlamenta.

“Ipak, veselimo se tome da možemo dati naš doprinos nastavku europske izgradnje i promicanja Europe kod naših građana”, rekao je Plenković.

Na kraju predavanja odgovorio je na nekoliko pitanja nazočnih. Između ostalih, Ante Glibota, koji je 70-tih emigrirao iz Hrvatske nakon Hrvatskog proljeća, pitao je Plenkovića kako objašnjava da je 10 posto stanovništva pobjeglo od kada je on premijer.

Plenković je rekao da su se s fenomenom odlaska ljudi nakon ulaska u EU suočile sve nove članice srednje i istočne Europe i da se to može zaustaviti jedino osiguranjem boljih uvjeta za život i rad.

Komentiraj