Hrvatski premijer Andrej Plenković gostovao je u subotu u Dnevniku HRT-a, gdje je otkrio prve poteze Vlade u sljedećoj godini.

“Generalno gledajući, mislim da smo ostvarili većinu planiranih ciljeva, a na dnevnom redu smo imali puno tema koje su svojevrsni simbol hrvatske političke i gospodarske tranzicije”, kaže Plenković osvrćući se na 2017. Kada bi morao izdvojiti najteži, najzahtjevniji događaj pred kojim se našao, za njega nema dileme – to je kriza u Agrokoru”, rekao je Plenković.

“Procijenili smo da je ona takvih dimenzija da smo morali koristiti nove, posebne alate da se s njome suočimo. Donošenje posebnog zakona spriječilo je i prelijevanje te krize na druge gospodarske subjekte, gubitak radnih mjesta u samoj kompaniji, općenito jednu destabilizaciju našeg financijskog sustava i moguće političke implikacije. S te strane mislim da smo se zaista ponašali odvažno i odgovorno, a rezultati su takvi da smo imali normalan nastavak pozitivnih trendova u gospodarstvu – i rast BDP-a, i smanjenje javnog duga, smanjenje deficita, smanjenje nezaposlenosti, najuspješniju turističku sezonu”, nabraja premijer pa dodaje kako su ove godine učinili sve što su pozitivno mogli u ekonomskom smislu, a istodobno spriječiti krizu “koja je puno manja nego što je bilo tko mogao zamisliti”. “Imam dojam da javnost nije ni svjesna što smo sve spriječili”, ispričao je.

Vlada je lex Agrokorom slijedla piut koji su i neke druge zemlje pronašle u sličnim situacijama, kaže Plenković spominjući Italiju i krizu u Parmaletu. Vjeruje da su odabrali dobar put koji je omogućio da se isplate mali i srednji dobavljači, kao i OPG-ovi, te da se nađe novo financiranje.

Oporba smatra da je taj zakon sporan, a Plenković kaže kako oporba nije imala neko osobito kreativno rješenje. “Sve se to svelo na jednu kritiku u Hrvatskom saboru, i na one selfije i sve ostalo što je javnosti već poznato. Po meni nisu bili na razini političke odgovornosti. Volio bih da su prepoznali ovu krizu kao temu oko koje smo mogli graditi jedan zajednički nazivnik na hrvatskoj političkoj sceni”, poručio je premijer.

Puknuće koalicije s Mostom Plenković ocjenjuje ispravnom političkom odlukom. “Ako ste predsjednik Vlade, menadžer neke kompanije ili trener nogometnoga tima, ne možete imati u ekipi tri, četiri igrača koja pucaju na vlastiti gol”, naglasio je te pohvaio novog koalicijskog partnera, HNS: “U svim ključnim trenucima u Saboru, od ljeta naovamo, uspjeli smo imati vrlo čvrstu koheziju 78 zastupnika, nekada i više. HNS se pokazao kao pouzdan partner, suradnja je jako dobra”, rekao je Plenkovišć.

Premijer kaže kako mu je njegov mađarski kolega Viktor Orban u razgovorima na marginama Europskoga vijeća niz puta prenio da Mađarska želi da Mol proda svoj udio u Ini, i da to bude “i brzo i pravedno”. Dodaje da Vlada ne želi da otkup Molovih dionica u Ini dovede do povećanja javnog duga, upozorava pak Plenković.

Komentirajući pitanje granice sa Slovenijom, ponovio je da će se Hrvatska ponašati odgovorno, ali da će “štititi ono što je hrvatsko”. Kao vanjskopolitičke prioritete u idućem periodu naveo je ulazak u eurozonu, Schengen i OECD, a na unutarnjem planu provođenje reformi na ključnim područjima – obrazovanju, pravosuđu, mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

Naglasio je da sljedeća godina mora biti godina dubokih, korjenitih reformi. “To je prva godina u ovom desetljeću bez izbora, dakle učinit ćemo sve da smo onaj preduvjet stabilnosti osigurali. Sada je na nama da dinamiziramo gospodarstvo, da budemo društveno osjetljivi i solidarni prema onima koji su u najtežoj situaciji, bilo da je riječ o umirovljenicima, nezaposlenima, ljudima na niskim plaćama… Da taj makrokontekst ima efekta na njihovim životima. I to je ono što je glavna zadaća vlade – gospodarstvo”, zaključio je Plenković.

Komentiraj