Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u Banskim dvorima s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom. Ovo je radni posjet u povodu početka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a u sklopu kojega u Zagreb dolazi i kolegij 27 povjerenka Europske komisije na čelu s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen. Nakon svečanog dočeka i sastanka u Banskim dvorima Plenković i Michel obratili su se domaćim i stranim novinarima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, koja će biti centralno mjesto hrvatskog predsjedanja tijekom sljedećih šest  mjeseci.

Premijer Plenković je istaknuo kako Hrvatska kao dobar poznavatelj svog susjedstva može igrati veliku ulogu u pristupanju država zapadnog Balkana Europskoj uniji. Kao prioritet je naglasio pitanje proširenja EU-a na zapadni Balkan i održavanje sastanka na vrhu šefova država i vlada članica Europske unije i država jugoistoka Europe u Zagrebu početkom svibnja, nakon kojeg bi usvojeni zaključci trebali odrediti budućnost EU-a i šest država zapadnog Balkana. 

Glavni cilj prije zagrebačkog samita je deblokada početka pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Prvi ovakav sastanak na vrhu održan je u Zagrebu 2000. godine, a održavanje sastanka u Zagrebu i predsjednik EV-a Michel je ocijenio jako važnim. Plenković je istaknuo kako je Francuska imala više konceptualne prigovore na proces pristupanja Sjeverne Makedonije i Albanije te očekuje kako će nova metodologija pristupa koja će biti ponuđena krajem siječnja od strane Europske komisije biti odgovarajuća za Francusku.

Kada je riječ o migrantskoj krizi Plenković je naglasio: “Hrvatska nije izabrala postavljanje žice na granicu s BiH zato što je to naša susjedna, prijateljska zemlja s kojom imamo puno toga zajedničkog. Ne želimo podizati prepreke niti stavljati bodljikavu žicu između naših dviju zemalja, a posebno jer na obje strane granice žive Hrvati.”

Što se tiče borbe protiv ilegalnih migracija Plenković je ponovio kako će u suzbijanju neregularnih migracija Hrvatska nastojati poštivati međunarodne konvencije te humanitarne aspekte ovog fenomena.“Ne želimo da ruta zapadnog Balkana i istočnog Mediterana postane problem za našu zemlju”, naglasio je Plenković i dodao  da će Hrvatska i dalje braniti stav kako je potrebno nadzirati granice između Turske i Grčke i Grčke i Bugarske. Michel je poručio da se zbog toga treba poslati snažan signal državama koje pretendiraju na članstvo jer je to važno i za stabilnost i sigurnost europskog susjedstva.

Jedna od važnih tema hrvatskog predsjedanja  bit će i donošenje novog europskog proračuna, odnosno Višegodišnjeg financijskog okvira. Michel će trebati pomiriti stavove onih članica koje su neto uplatiteljice u europski proračun, pa time i žele da on bude “konzervativniji”, te novih članica koje inzistiraju na održavanju razine kohezijske i poljoprivredne politike. “To neće biti tehnička, nego politička odluka o tome koji su europski prioriteti”, rekao je Michael . Dodao je kako Višegodišnji financijski  okvir 2021-2027  mora pronaći i ravnotežu između starih financijskih stavki i novih europskih prioriteta poput klimatskih promjena, digitalne politike ili migracija.  Europska unija će odlaskom Velike Britanije izgubiti oko 60 milijardi eura u svojoj blagajni i stoga države članice očekuju teški pregovori.  Premijer  Plenković je naglasio kako će Hrvatska pritom tražiti da se u novom proračunu uzme u obzir i “specifični položaj Hrvatske”.  

“Hrvatska je najmlađa članica EU-a, država koja je imala prigodu koristiti samo jednu europsku financijsku perspektivu”, rekao je premijer, dodavši kako “devedesetih nije imala niti predpristupne fondove, ni ugovorne odnose, ni makrofinancijsku pomoć” poput drugih država srednje i istočne Europe kojima su ta sredstva pomogla da razviju svoja gospodarstva. Uz to, Hrvatska je bila žrtva ratne agresije,  naglasio je  je Plenković.