Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak u Vukovaru kako će Hrvatska nastaviti razgovore s Europskom komisijom oko zahtjeva Komisije da Hrvatska izmijeni Zakon o privatizaciji Ine te poručio kako je za Hrvatsku strateški bitno zadržavanje vrlo jasne pozicije u arbitražama na crti zaštite nacionalnih interesa i Ine kao strateške kompanije.

“Hrvatska će u dijalogu s Europskom komisijom nastaviti razgovor. To je tema koja traje nekoliko godina. Ono što je za nas strateški bitno to je je zadržavanje vrlo jasne pozicije u arbitražnim procesima na crti zaštite nacionalnih interesa i Ine kao strateške naftne kompanije”, istaknuo je nakon sjednice Vladina Savjeta za Hrvate izvan RH u Vukovaru premijer Plenković, zamoljen za komentar traženja Europske komisije da se izmjeni Zakon o privatizaciji Ine.

Europska komisija je u četvrtak zatražila od Hrvatske da izmijeni Zakon o privatizaciji Ine, jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana, a što je obveza koju je Hrvatska preuzela još 2010. tijekom pristupnih pregovora u poglavlju Sloboda kretanja kapitala.

Komisija je Hrvatskoj poslala obrazloženo mišljenje, što je drugi korak u pokretanju postupka za povredu europskih propisa. Ako Hrvatska u roku od dva mjeseca Zakon o privatizaciji Ine ne uskladi s pravom EU-a, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a.

Komisija navodi da je Ina najveće hrvatsko poduzeće za opskrbu energijom, djelomično u vlasništvu hrvatske Vlade. Prema Zakonu o privatizaciji Ine državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo na veto u slučaju odluka društva koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag.

Posljedica toga je situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne ulagače od ulaganja u Inu. Komisija smatra da takve posebne ovlasti predstavljaju ograničenje slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana, koje se na temelju Ugovora o funkcioniranju EU-a ne može opravdati.

Iako je zaštita sigurnosti opskrbe energijom cilj kojim bi se mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU, čini se da bezuvjetno pravo veta koje je država dobila prema Zakonu o privatizaciji Ine nadilazi ono što je nužno i proporcionalno za postizanje tog cilja, istaknula je Komisija.