Puno toga o čemu se špekulira u medijima jako je daleko od razgovora koji se vode za stolom, rekao je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković, komentirajući medijske napise o njegovoj i kandidaturi predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za mjesto predsjednika Europske komisije.

Belgijski dnevni list Le Soir u četvrtak je objavio da su kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije spominju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković.

Na upit kako je u kombinaciju došla predsjednica Grabar Kitarović, Plenković je rekao: “Ne znam, pitajte novinara. Nisam ja pisao članak”.

“Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi. Večeras ćemo imati raspravu, pitanje je do kada će trajati i ne bih se kladio da će odluka biti ni danas niti sutra”, rekao je Plenković prije početka summita EU-a na kojem će dominirati pitanje raspodjela funkcija na čelnim mjestima europskih institucija.

“Ne idu te funkcije po sistemu darova, mislim da imate krive premise, ali dobro je da se špekulira, simpatično je”, odgovorio je Plenković na novinarski upit bi li Hrvatska realno mogla odbiti jedno tako visoko mjesto ako bi joj bilo ponuđeno.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji su se okupili na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.