Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualnosti, najnoviju “financijsku injekciju” iz EU fondova, ali i budućem tržištu rada i obrazovanja.

Plenković je najprije kazao da se čuo sa zaraženim ministrom uprave Ivanom Malenicom. ”On je čvrst, mlad, vjerujem da će on biti dobro”, rekao je premijer i dodao da je Malenica u četvrtak bio na sjednici Vlade, no svi su se držali epidemioloških mjera.

Malenica bi u sastavu nove Vlade trebao biti ministar uprave i pravosuđa, no on zbog koronavirusa u četvrtak neće moći sudjelovati na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora. Plenković je kazao da će zbog toga Malenica prisegu dati kasnije.

O novcu iz EU-a: Postojala su tri segmenta

Premijer se osvrnuo i na pregovore čelnika zemalja članica EU-a koji su postigli dogovor oko novog prijedloga Višegodišnjeg financijskog proračuna i otkrio koji je trenutak bio ključan za postizanje dogovora.

”Postojala su tri segmenta dogovora. Jedan je bio iznos sredstava kao reakcija na COVID-19, kao dio koji inače ne postoji na razini EU-a. Zemlje koje nazivamo štedljivijima, to su Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, su htjele da balans između zajmova i bespovratnih sredstava bude 50:50. Ja sam održao govor koji je nekoliko kolega podržalo, a rekao sam da smo došli u vremenski tjesnac i pet mjeseci se nismo fizički sastali. Imamo veliki problem i treba nam veliko rješenje. Jednostavno sam rekao da je ovo vrijeme da prestanemo produbljivati nepovjerenje jedni prema drugima – sjever prema jugu i istok prema zapadu”, otkrio je premijer za Dnevnik Nove TV.

Vraćanje novca kroz europski proračun

Na pitanje tko će vraćati novac koji je Hrvatskoj osiguran Višegodišnjim financijskim proračunom Plenković je odgovorio: ”Vraća se tek od 2026. pa do 2050. godine. Vraćat ćemo ih kroz europski proračun i to tako da kroz kamate ni vi ni ja ni nitko to neće osjetiti”, otkrio je.

”22 milijarde eura kroz 7 godina je 166 milijardi kuna. Mi ćemo to detaljno razraditi. Mi ćemo napraviti vrlo precizan plan koji će korespondirati s programom rada Vlade, Nacionalnim programom reformi, posebnim preporukama koje se odnose na nas, primjerice na tržište rada”, rekao je i otkrio da će se fleksibilizirati tržište rada.

Tržište rada se mijenja i treba biti fleksibilan

”Ono što trebamo učiniti je da imamo takav obrazovni sustav da ljudi budu spremni za tržište rada koje se mijenja. Naše će mlade generacije sutra možda raditi zanimanja koja danas ne postoje. Zato je smisao svega ovoga i modernizacije europskog proračuna da ide u smjeru digitalnog gospodarstva i transformira ekonomiju da se bavimo onim sektorima koji će biti globalno konkurentni”, objasnio je.

”A što se tiče rada od doma, mislim da je to neminovno ako ne nađemo cjepivo”, poručio je Plenković na pitanje o fleksibilizaciji radnog vremena i dodao da je Zakon o radu jedan od najosjetljivijih zakona. ”Temeljni je cilj zadržati radna mjesta”, zaključio je.

“Stvara se europski okvir za oporavak Zagreba

Objasnio je da nije točno da zemlje koje smatraju da neka članica EU-a ne djeluje u skladu s planom gospodarskog oporavka mogu ”prijaviti” tu zemlju, već kaže da one mogu zatražiti reviziju plana gospodarskog oporavka određene zemlje.

Kada je o riječ o sanaciji štete nakon potresa u Zagrebu Plenković je otkrio da se stvara europski okvir za oporavak glavnog grada. ”U četvrtak sam u Bruxellesu išao na sastanak s Ursulom von der Leyen i Europska komisija će sada donijeti 89 milijuna eura i nakon toga će doći još nešto više od 500 milijuna eura. Gradimo europski okvir za oporavak Zagreba”, otkrio je.

Kada je riječ o novom mandatu, Plenković vjeruje da će sa 76 ruku moći iznijeti mandat do kraja.

Na pitanje o odnosu s predsjednikom države Zoranom Milanovićem u budućnosti Plenković kaže da taj odnos mora biti u skladu s Ustavom. ”Drugačiji ne može biti”, rekao je. Otkrio je da će, koliko on zna, predsjednik Zoran Milanović doći 5. kolovoza na obljetnicu Oluje u Knin. ”Posebno ćemo voditi računa o epidemiološkoj situaciji. Dogovorit ćemo se kako da bude sigurno za sve”, kaže.