Tomislav Čuveljak

PIVOVARENKO ‘Sberbank prodaje Agrokor zbog tržišnih a ne političkih razloga’

Znanstveni suradnik na ruskoj Akademiji znanosti Aleksandar Pivovarenko za Nacional objašnjava zašto je Agrokor ključna ruska investicija u regiji, kako Rusi misle riješiti ekološki problem rafinerije u Bosanskom Brodu i zbog čega je uvjeren da u jugoistočnoj Europi neće doći do ozbiljnijih sukoba

SAleksanderom Pivovarenkom, mladim znanstvenim suradnikom iz odjela za slavenske studije na ruskoj akademiji znanosti, razgovarali smo u povodu prošlotjedne međunarodne konferencije posvećene energetskoj sigurnosti zapadnog Balkana održane u Zagrebu, u organizaciji Centra za međunarodne studije i sveučilišta Libertas. Pivovarenko je na tom skupu prezentirao znanstveni referat s ponudom nacrta za novu rusku vanjsku politiku na zapadnom Balkanu, ali i šire, u jugoistočnoj Europi. Govorio je na temu “Gdje ide Balkan? Nova paradigma suradnje za Rusiju” temeljem znanstvenog referata koji je pripremio s dvoje kolega: Ekaterinom Entinom s Visoke škole za gospodarstvo Rusije i Dejanom Novakovićem iz Jadranskog vijeća. Jedan od zaključaka u toj prezentaciji Aleksandra Pivovarenka bila je i teza da je “povijesno, sudbina regije Balkana dinamični slijed mira kada je prepušten sam sebi, nakon čega neizbježno slijedi snažan vanjski utjecaj kada inozemne sile koriste interne probleme regije kako bi realizirale svoje interese”.

NACIONAL: Dvije ruske banke Sberbank i VTB nagodbom su ostvarile 47 posto udjela u novom Agrokoru, ali već su najavile prodaju svojih udjela. Što se može očekivati? Hoće li udjele prodati ruskim investitorima? U vašoj analizi o perspektivama nove ruske vanjske politike u jugoistočnoj Europi naveli ste baš Agrokor kao dobar primjer koji bi “mogao osigurati geoekonomsku prisutnost Rusije i sudjelovanje u političkim i gospodarskim procesima u regiji”. Je li ta vaša ocjene i dalje aktualna?

U tom referatu kolege i ja ukazali smo na važnost te investicije iz perspektive ruske vanjske politike. Smatrali smo da je Agrokor bila ključna ruska investicija u regiji, možda važnija i od investicije Gazproma. Međutim, stvari se sada razvijaju tako da Sberbank razmatra ponude o prodaji Agrokora investitorima iz raznih zemalja. U ruskim medijima spominju se investitori iz Velike Britanije, SAD-a i Kanade. Pogrešna je pretpostavka da su ruska ekonomska ulaganja “produžena ruka” Kremlja, odnosno ruske vanjske politike. Dokaz te činjenice je i to što Sberbank do sada još nije prisutan na Krimu, iako je taj poluotok postao dio Ruske Federacije. Glavni razlog za ovaj potez ruskih banaka su uvedene sankcije, pa pretpostavljam da politička odluka iz veljače 2014. nije dobila apsolutnu podršku vodstva najmoćnije banke Rusije. Prema mojim informacijama, sada se Sberbank u svojim potezima rukovodi tržišnom logikom…

Pročitaje više u novom broju Nacionala…

Komentiraj