Piletić: “Rad nedjeljom bio bi plaćen minimalno pedeset posto više u odnosu na prosječnu satnicu”

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletiću srijedu je za Hrvatski radio komentirao raspravu o radu nedjeljom na Gospodarsko socijalnom vijeću, oko koje, kaže, još uvijek nema jedinstvenog stava.

“No, Vlada si je zacrtala u svom programu rada da će definirati rad nedjeljom i kroz Zakon o radu i kroz Zakon o trgovini”, rekao je i dodao da je Vlada najviše htjela ograničiti rad trgovina nedjeljom, jer je to po hrvatskoj tradiciji to dan za obitelj. Istaknuo je da Vlada želi da nedjelja primarno bude dan za odmor i da se ljudi mogu posvetiti svojim obiteljima.

Ipak, ističe, postoji čitav niz ljudi koji rade i koji moraju raditi nedjeljom. Zbog toga je, objašnjava, Zakon o trgovini definirao da trgovine mogu raditi šesnaest nedjelja godišnje, a poslodavci su ti koji će odlučiti koje će to nedjelje biti.

Piletić je naglasio kako se ne može samo definirati rad nedjeljom za trgovce, nego je Vlada kroz Zakon o radu, kao opći propis, koji definira rad i radne okolnosti u Hrvatskoj, definirala da ako poslodavac ne može drugačije organizirati, onda radnik može odbiti rad nedjeljom.

“U drugom članku smo rekli, osim u slučaju prijeke potrebe, a to je nešto što poslodavac nije mogao predvidjeti, takav rad podrazumijeva da radnik ne može odbiti raditi nedjeljom. Govorimo o hitnim intervencijama, hitnim službama, nužnim popravcima, prometu i slično. Cilj je da se definira, koji su to poslovi, koji zbog naravi i prirode svoga posla rade nedjeljom. To je opet čitav niz službi. U takvim slučajevima, gdje se rad nedjeljom podrazumijeva, takve stvari moraju biti definirane kroz Ugovor o radu. Mora radniku biti jasno i predvidivo da će mu rad nedjeljom biti obvezan. I u tom slučaju ne može se pozvati da neće raditi nedjeljom”, pojasnio je ministar u emisiji ‘A sada Vlada’ Hrvatskog radija.

Dodao je da je poslodavac dužan u četiri uzastopna tjedna omogućiti radniku jednu nedjelju slobodnu. To bi se trebalo odnositi i na hitne službe. Piletić je naglasio da taj rad nedjeljom mora biti definiran koliko se mora platiti u odnosu na redovnu satnicu. Rad nedjeljom bio bi plaćen minimalno pedeset posto više u odnosu na prosječnu satnicu.

Ministar je rekao kako se nedjelja do sada plaćala, u prosjeku, 37 posto prema Kolektivnim ugovorima koji su dostupni u bazi podataka. Naglasio je i da izmjene Zakona o radu stupaju na snagu od 1. siječnja 2023., a Zakon o trgovini ide u dva čitanja.

“Vjerujem da će i on stupiti na snagu početkom sljedeće godine”, rekao je

Komentiraj