Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je u ime svoje S&D grupe bio imenovan za izvjestitelja u sjeni na dva mišljenja Odbora za vanjske poslove (AFET) za Schengen, uputio je Europskoj komisiji pitanje kako ocjenjuje napredak Hrvatske u ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengen te misli li Komisija preuzeti ulogu medijatora i tako pomoći zemljama, koje su ispunile sve kriterije, da uđu u Schengen.

““Kako Komisija procjenjuje spremnost Hrvatske na pridruživanje Schengenu i u kojoj mjeri Hrvatska već ispunjava tražene kriterije? Postoji li očekivana vremenska dinamika kojom bi Hrvatska mogla ispuniti preostale uvjete?”, glasilo je pitanje Picule KOmisiji, kojeg je postavio uoči evaluacije vanjskih granica sljedećeg mjeseca.

Nakon govora o stanju Unije predsjednika Junckera i najnovije komunikacije Europske komisije koja je poslala poruku o očuvanju i jačanju schengenskog prostora radi bolje sigurnosti i zaštite europskih sloboda, Picula je Komisiju pitao hoće li pomoći zemljama koje ispunjavaju formalne kriterije za pridruživanje Schengenu. Piculu je zanimalo hoće li komisija biti medijator u procesu odobrenja Vijeća za zemlje koje ispunjavaju sve kriterije za pridruženje Schengenu i voditi razgovor sa zemljama članicama koje su najavile da će se suprotstaviti budućem proširenju Schengena, zbog otvorenih bilateralnih pitanja koja imaju s određenim zemljama.

Picula podsjeća da je još lani u veljači provedena schengenska evaluacija radi provjere razine zaštite podataka u Hrvatskoj. Nakon pozitivnog mišljenja Schengenskog odbora iz listopada 2016., Komisija je provedbenom odlukom donijela izvješće o evaluaciji u kojemu se potvrđuje zadovoljavajuća razina zaštite podataka u Hrvatskoj.

“Predsjednik Juncker je u svom govoru jasno pokazao da želi Hrvatsku u Schengenu i snažno istaknuo ono za što se i sam kao zastupnik oduvijek zalažem: da Europska unija mora biti ravnopravna, bilo da se radi o malim ili velikim zemljama. Diskriminacije nijedne zemlje članice na putu u Schengen ne smije biti, a posebice ne na način da se pokušajima blokade ulaska u Schengen rješavaju bilateralni problemi!”, poručio je hrvatski europarlamentarac.

Picula je upozorio kako je Schengenski prostor jedno od od glavnih postignuća europskih integracija, ali je neprestano izložen brojnim pritiscima, kako vanjskim tako unutarnjim, što dovodi u pitanje njegovo buduće proširenje. Schengenski je prostor najveće područje slobodnog putovanja na svijetu i omogućuje slobodno kretanje posjetiteljima, robi, uslugama i, najvažnije od svega, više od 400 milijuna građana Europske unije.

Komentiraj