Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov izjavio je u ponedjeljak u razgovoru za Hrvatski radio kako bi Hrvatski sabor trebao postići određeni stupanj suglasnosti i pristupiti promjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, osobito u dijelu koji se odnosi na postupak izbora sudaca Ustavnog suda.

Petrov drži da bi se imena kandidata za ustavne suce trebala znati ranije kako bi se mogla provesti njihova sigurnosna provjera, da ih ocijeni hrvatska javnost i kako bi to bila što manje politička, a više stručna imenovanja.

Na taj bi način, te uz zadržavanje potrebne dvotrećinske većine, izbor ustavnih sudaca bio značajno kvalitetniji, a proces izbora transparentniji, kaže Petrov.

“Danas se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom i dijelom je to dobro. Ali, s druge strane, ne možete pobjeći od dogovora političkih stranaka i onda se dogodi da neki suci budu predmet iznimnog interesa javnosti zbog određenih djela koja su imali u prethodnom političkom djelovanju. To je ono što izaziva sumnju kod građana – hoće li Ustavni sud funkcionirati kako treba i hoće li biti kvalitetan?”, kazao je Petrov u emisiji Hrvatskoj radija “S Markova trga”.

S obzirom da je pred Hrvatskim saborom iduće godine izbor još tri ustavna suca, Petrov je najavio kako će to biti jedna od tema proširenog Predsjedništva Sabora, kao i predmet razgovora s drugim saborskim zastupnicima. Cilj je da se o tom prijedlogu razgovara u iduća dva do tri mjeseca kako bi se znao ishod prije raspisivanja natječaja za tri nova suca, rekao je Petrov.

Glasanje o državnom proračunu u četvrtak 

Predsjednik Sabora najavio je kako će se o državnom proračunu za 2017. glasati u četvrtak, nakon što je o njemu u subotu provedena cjelodnevna rasprava.

S obzirom na tvrdnje o nedovoljnom radu Sabora, Petrov je ustvrdio kako se situacija pomalo mijenja, o čemu svjedoči analiza rada novog saziva Sabora u prva dva mjeseca u odnosnu na prethodna tri saziva od 2007. do danas.

“U analizi se vidi da je broj radnih dana u prva dva mjeseca ovog saziva udvostručen, odnosno za 100 posto je veći u odnosu na prethodna tri saziva”, kazao je. To znači da je udvostručen broj radnih sati, točaka dnevnog reda, javljanja za riječ i replika te je doneseno 36 zakona.

Upitan hoće li biti izglasan Mostov prijedlog Zakona o ograničavanju dužnosničkih plaća, Petrov nije bio izričit u odgovoru.

“Ne bih mogao reći ni da hoće niti da neće. Ne znam kakvo je sveukupno mišljenje saborskih zastupnika SDP-a, HDZ-a, HNS-a, kojih je najveći broj”, rekao je Petrov.

Napomenuo je kako može prihvatiti argument HDZ-a da će se politikom, ukoliko se toliko sroza plaća, baviti samo oni koji od politike žele profitirati na osobnoj razini, no, ipak smatra kako je za povećanje plaća dužnosnika potrebno pričekati da se popravi gospodarska situacija.

Osvrćući se na mogući razgovor sa šefom oporbe, predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, Perov je rekao kako je vrlo važno da najveće političke stranke postignu konsenzus oko 5-6 dugoročnih strateških projekata za RH, kako se ne bi više događalo da se nakon promjene vlasti prekidaju započeti strateški projekti važni za Hrvatsku.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.