Hrvatska će se snažno zalagati za proširenje NATO-a jer smatra da budućnost jugoistoka Europe, njegova stabilnost i napredak, značajno ovisi o članstvu u NATO-u i Europskoj uniji, izjavio je u utorak predsjednik Sabora Božo Petrov nakon susreta s predsjednikom Parlamentarne skupštine NATO-a Paolom Allijem u povodu obilježava 8. godišnjice članstva RH u Sjevernoatlantskom savezu.

Petrov je rekao kako mu je drago da Hrvatska danas može s ponosom obilježiti 8. godišnjicu ulaska u NATO zbog svega onoga što savez pruža svim svojim članicama, a to su prvenstveno sigurnost i stabilnost.

“Ono što je posebno specifično za RH jest da je iz korisnika sigurnosti prešla u državu koja je jamči i zato ćemo se snažno zalagati za proširenje NATO-a na sve one države koje svoju viziju budućnosti vide u politici otvorenih vrata NATO-a. Smatramo da budućnost jugoistoka Europe, stabilnost, mir i napredak također značajno ovisi o transatlantskim integracijama, o ulasku u EU i NATO”, istaknuo je Petrov.

Alli se složio da europske i euroatlantske integracija idu ruku pod ruku jer se temelje na istim vrijednostima. Podsjetio je da će Crna Gora za nekoliko mjeseci postati članicom NATO-a te da i druge zemlje jugoistočne Europe imaju iste aspiracije.

“Europa neće biti Europa dok u nju ne bude integriran zapadni Balkan jer je on dio Europe. NATO može pomoći u tom procesu, a Hrvatska će naravno imati ključnu ulogu”, naglasio je.

Alli je kazao da sigurnost da je sigurnost danas ugrožena zbog niza prijetnji: terorom, migracijama, izbjegličkim krizama, kibernetičkim napadima.

“Moramo biti ujedinjeni jer je sigurnost globalna stvar, ne možemo jamčiti sigurnost sami, moramo biti zajedno u tome. Hrvatska daje vrlo važan doprinos NATO-u različitim misijama”, rekao je on.

Petrov i Alli sudjelovali su na svečanom obilježavanju godišnjice ulaska RH u članstvo NATO-a u Hrvatskom saboru, gdje su prigodna obraćanja imali i potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OS RH Mirko Šundov, voditelj saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupština NATO-a Miroslav Tuđman i izaslanica predsjednice RH Anamarija Kirinić.

Krstičević je naglasio da je NATO danas više nego ikad jamac sigurnosti i slobode. Sigurnosna situacija dramatično se promijenila u posljednjih nekoliko godina i Europa je suočena s novim izvorima prijetnji, izazova i nestabilnosti. To su s jedne strane izazovi koji zahtijevaju jačanje kolektivne obrane, a s druge strane su prijetnje raznih terorističkih skupina. Zato su hrvatska vlada i MORH pokrenula izradu nove Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, kazao je.

“Itekako smo svjesni kako sigurnosne ugroze ne nastaju na našim granicama, tako da je globalna sigurnosna suradnja uvjet uspjeha djelovanja. Samo tako možemo biti brži, jači i spremniji odgovoriti na sve moguće oblike sigurnosnih izazova”, naglasio je Krstičević.

Također je istaknuo je da je u kontekstu novih sigurnosnih ugroza Hrvatska poduprla odluku o jačanju nazočnosti NATO-a na području Baltika i u Republici Poljskoj, te tome namjerava doprinijeti s jednom pješačkom satnijom u 2018. godini.

Šundov je rekao da Hrvatska značajno doprinosi u misijama i operacijama NATO-a, EU-a  i UN-a, kao i u koaliciji za borbu protiv Islamske države (IS).

Naglasio je da je Hrvatska započela pripreme za sudjelovanje s pješačkom satnijom u misiji NATO-a “Enhanced Forward Presence – eFP” u 2018. u Litvi” s ciljem zaštite istočnih članica NATO-a i jamčenja njihove sigurnosti, koja je isplanirana nakon ruske vojne intervencije u Ukraijini i aneksije Krima.

“Oružane snage Republike Hrvatske i u buduće ostaju predane proaktivnom djelovanju u NATO-u. Preuzimat ćemo svoj dio odgovornosti i preuzetih obveza, kako bi i nadalje bili pouzdan i odgovoran saveznik”, rekao je Šundov.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Damir SENÈAR /ds
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.