Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov izjavio je u utorak da bi spomen ploču u Jasenovcu s uklesanim ustaškim pozdravom “Za dom spremni” trebalo maknuti ako je postavljena s namjerom da provocira.

“Trebao bih znati kompletan način na koji je ploča postavljena. Naravno da će neki govoriti o tome da su neke udruge HOS-ove bile registrirane za vrijeme prvog predsjednika Franje Tuđmana, neke za vrijeme premijera Ivice Račana, no nije to uopće toliko bitno. Smatram da, ukoliko se provocira na takav način i ako je to stavljeno s provokacijom, da se treba maknuti, a ako nije stavljeno s provokacijom ne shvaćam zašto bi je netko tumačio kao provokaciju”, rekao je Petrov.

Po njemu bi, kaže, bilo poželjno da se ta ploča makne ako je u blizini jasenovačkog logora, ali ne iz razloga što to u grbu nije dopušteno. “Ako je to nečiji grb i ako ga je netko registrirao, onda je to nešto što njih obilježava, ali da sam na njihovom mjestu, bez obzira što je to moj grb, ako on nekome smeta, ja bih ga maknuo, ne bih provocirao”, dodao je.

S druge strane, Petrova smeta radikaliziranje lijeve strane koja “apsolutno sve doživljava kao provokaciju, a na kraju se događaju podjele u društvu”. Smatra da treba postojati konsenzus, no ocjenjuje da je hrvatska javnost u zadnjih nekoliko godina namjerno polarizirana i radikalizirana desno i lijevo “tako da je pitanje jesmo li uopće spremni na konstruktivan način raspravljati o svemu što se dogodilo u hrvatskoj prošlosti u zadnjih 60 godina”.

Najavio je da će kao predsjednik Sabora pokušati potencirati organiziranje sjednica vezano za Drugi svjetski rat i Domovinski rat. “Smatram da je to bitno, ali na konstruktivan, pomirljiv način. Istina treba ugledati svjetlo dana neminovno, ali to je također način izmirenja, okretanja budućnosti”, poručio je.

Petrov poručuje da bi kao društvo, pogotovo svi zastupnici u Saboru, trebali imati mogućnost o tome otvoreno razgovarati, “ne nabijati krivnju, nego upravo otvarajući tu temu, završavajući je, okrenuti se budućnosti”.

Upitan vjeruje li da se hrvatski političari mogu dogovoriti o hrvatskoj prošlosti, odgovorio je da nije pitanje mogu li, nego trebaju li. “To trebaju radi hrvatskog društva i budućnosti”, ustvrdio je Petrov.