Peking je u utorak obilježio 70. obljetnicu uspostave Narodne Republike Kine velikom vojnom paradom u prijestolnici, pod budnim okom vođe Xi Jinpinga.

To je najvažniji događaj ove godine u Kini suočenoj s nizom izazova, uključujući gotovo četiri mjeseca protuvladinih prosvjeda u Hong Kongu i trgovinski rat sa SAD-om koji pogađa gospodarstvo.

Xi, obučen u odijelo nalik onima koje je nosio Mao Zedong, te u pratnji svojih prethodnika Hua Jintaoa i Jianga Zemina, kazao je kako će Kina provoditi strategiju otvaranja koja će koristiti svim stranama.

Vojska mora odlučno braniti kineski suverenitet, sigurnost i razvojne interese, kao i čvrsto održavati svjetski mir, rekao je Xi odabranoj publici na trgu Tiananmen, što je prenijela državna televizija.

“Nikakva sila ne može uzdrmati status Kine ili zaustaviti kineski narod i naciju da ide naprijed”, poručio je Xi s Vrata nebeskog mira, gdje je kineski komunistički vođa Mao Zedong 1. listopada 1949. proglasio osnivanje Narodne Republike.

Mjesec dana kasnije poraženi nacionalisti Kuomintanga s čelnikom Čang Kaj-šekom bježe na Tajvan, nakon građanskog rata u kojem su se s komunistima borili za kontrolu nad teritorijima oslobođenima nakon japanske invazije. U tim sukobima poginulo je nekoliko milijuna ljudi.

Xi je u utorak kazao kako Kina mora održati blagostanje i stabilnost u Hong Kongu i na Makau, razvijati mirne odnose s Tajvanom i “nastaviti težnju za potpunim ujedinjenjem domovine”.

Kineski čelnik čiji je program modernizacije vojske uzburkao duhove u regiji potom se spustio na ulicu i izvršio pregled vojne opreme i postrojenih vojnika.

Prošavši pored njih u crnoj limuzini, pozdravio ih je: “Zdravo drugovi, drugovi koji teško rade!”.

“Pratiti partiju! Boriti se za pobjedu! Uzorno se ponašati!”, odgovorili su vojnici.

Xi se nakon toga vratio na pozornicu i pratio paradu vojnika, tenkova, dronova, raketa i letjelica.

Među prikazanim oružjem bile su interkontinentalne balističke rakete DF-41, temelj kineskih nuklearnih kapaciteta. Te rakete mogu nositi nekoliko nuklearnih glava i stići i do SAD-a.

Blokirana prijestolnica

Peking je zbog parade bio pod najstrožim mjerama sigurnosti, a policija je stanovnicima čije zgrade gledaju na njezinu rutu rekao da ne gledaju kroz prozore.

Na paradi su sudjelovali i odabrani građani – studenti, radnici, etničke manjine, te čak i nekoliko stranaca. Ulicama Pekinga prošle su platforme koje slave kineska postignuća, a nakon parade je pušteno 70 tisuća golubova kao simbol mira. Navečer će biti održan i veliki vatromet.

Xija čekaju sve veći izazovi, posebice u Hong Kongu u kojem se u utorak očekuju veći prosvjedi. Tamošnja policija upozorila je na mogućnost “veoma ozbiljnog nasilnog napada”.

Zbog toga su u gradskom središtu te autonomne regije postavljene barikade, zatvorene poslovnice, a na ulicama je i velik broj policije. Čelnica Hong Konga Carrie Lam je u Pekingu gdje prisustvuje proslavi.

Izazov za kinesko vodstvo je i Tajvan, koji sebe službeno naziva Republika Kina, demokratska država koja se ne želi vratiti u sastav Narodne Republike Kine. Na Tajvanu se u siječnju održavaju predsjednički izbori, a dio kandidata je pozitivno nastrojen prema Pekingu.

Tajvanska vlada u utorak je osudila kinesku “diktaturu” kazavši da je ta zemlja prijetnja miru i pokušava naći izgovore za svoju vojnu ekspanziju.

Xi se suočava i s nemirnim manjinama na Tibetu i u Xinjiangu, području s velikim brojem muslimana. Ta zapadna regija izazvala je pozornost međunarodne zajednice i skupina za ljudska prava zbog položaja tamošnjih Ujgura za koje se tvrdi da su zatvarani u logore bez sudskog procesa.

Parada je naglasila još jedan problem za vladajuće komuniste – pekinško nebo puno smoga. Usprkos pokušajima da se smanje štetne emisije uoči obljetnice, industrijsko i prometno zagađenje zraka nije se stiglo raščistiti zbog velike vlage zraka.