Kina je upozorila u srijedu da bi bilo kakvo potkopavanje načela “jedinstvene Kine” imalo ozbiljan utjecaj na mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu, dok Tajvan ističe da je održavanje mira u interesu sviju.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da se Sjedinjene Države ne moraju nužno pridržavati stajališta da je Tajvan dio “jedinstvene Kine”, što je još više uzrujalo Kinu koju je već razljutio raniji Trumpov telefonski razgovor s tajvanskom predsjednicom Tsai Ing-wen.

To je pitanje vrlo osjetljivo za Kinu, koja smatra Tajvan odmetnutom pokrajinom, i Peking izražava “ozbiljnu zabrinutost” zbog Trumpovih izjava.

An Fengshan, glasnogovornik kineskog Ureda za tajvanska pitanja, rekao je na redovitoj tiskovnoj konferenciji da je pitanje Tajvana ujedno i pitanje kineskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

“Priznavanje načela ‘jedinstvene Kine’ predstavlja političku osnovu za razvoj kinesko-američkih odnosa i to je temelj mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu”, kazao je.

“Ako dođe do potkopavanja tog načela, ne može biti govora o zdravom, stabilnom razvitku kinesko-američkih odnosa, a to će imati i ozbiljan utjecaj na mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu”, istaknuo je glasnogovornik.

Tajvanske vlasti su priopćile  da je “održavanje mira i stabilnosti u tajvanskom tjesnacu i širom regije u najboljem interesu svih strana”.

Trump je zaprijetio u nedjelju da više neće priznavati načelo “jedinstvene Kine” zbog kojega je Washington 1979. prekinuo diplomatske veze s Tajvanom, ako Peking ne pristane na neke ustupke, a Kina je odmah izrazila zabrinutost zbog takvih izjava.

“Ne želim da mi Kina propisuje što moram raditi”, rekao je za mrežu Fox, odgovarajući na pitanje o nedavnom telefonskom razgovoru s tajvanskom predsjednicom Tsai Ing-wen.

Trump je, žestoko se braneći, rekao da bi bilo nepristojno da nije odgovorio na poziv Tsai koja mu je htjela čestitati na izbornoj pobjedi.

Telefonskim razgovorom s Tsai Ing-wen prije deset dana Trump je zapravo prekinuo 40-godišnju praksu američke diplomacije.

Da ne bi naljutio Peking, nijedan američki predsjednik nije od 1979. razgovarao s nekim tajvanskim čelnikom budući da Washington provodi politiku “jedinstvene Kine”.

“Ne znam zašto bismo morali biti vezani uz politiku jedinstvene Kine, osim ako ne sklopimo s Kinom ugovor da bismo zauzvrat dobili nešto drugo, pa tako i u trgovini”, ocijenio je Trump.

Trump je usto optužio Kinu da ne surađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi s deviznim tečajem, a krizirao je i kinesku vojnu politiku koja “gradi golemu utvrdu u Južnom kineskom moru”.

U vezi sa sjevernokorejskom nuklearnom prijetnjom, istaknuo je da bi Kina, glavna saveznica Pjongjanga, “mogla riješiti taj problem”. No “(Kinezi) ne čine ništa da nam pomognu”, rekao je.

Komentiraj

FOTO:EPA/RITCHIE B. TONGO
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.