Europska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP) i njezin mehanizam zaštite – Europski sud za ljudska prava (ESLJP), kao i njegova trenutna reforma, u fokusu su djelovanja država članica Vijeća Europe, uključujući i Hrvatsku, kazala je u četvrtak ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, istaknuvši da je potpora Hrvatske radu Suda “neosporna”.

Pejčinović Burić je nazočila otvaranju okruglog stola pod nazivom “Republika Hrvatska – 20 godina pred Europskim sudom za ljudska prava”, u organizaciji ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, Hrvatske odvjetničke komore i Pravosudne akademije.

“Europska konvencija o ljudskim pravima i njezin jedinstven regionalni mehanizam zaštite – Europski sud za ljudska prava, kao i njegova trenutna reforma, u fokusu su djelovanja država članica Vijeća Europe”, kazala je Pejčinović Burić u pozdravnom govoru.

Podsjetila je da je Hrvatska 5. studenog 1997. priznala nadležnost Europskog suda za ljudska prava i ocijenila da naznačene presude i odluke Suda predstavljaju važan doprinos jačanju zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj.

“Potpora Hrvatske radu Suda je nesporna (…) . Neovisno o njihovom sadržaju, odluke Suda pokretač su pozitivnih promjena u načinu tumačenja domaćeg zakonodavstva i sudske, te upravne prakse”, istaknula je ministrica.

Iskustvo dosadašnjih 20 godina, nastavila je Pejčinović Burić, pokazuje kako je u Hrvatskoj zaživjela spoznaja da svi koji primjenjuju hrvatske propise, iste tumače i u skladu s pravnim stajalištima izraženim u presudama Suda.

“Međutim, i dalje postoji prostor za daleko kvalitetniju primjenu Konvencije u Hrvatskoj, što je odgovornost svih nas”, poručila je ministrica.

Kazala je da Hrvatska već nekoliko godina višak sredstava iz redovnog proračuna Vijeća Europe alocira za rad Suda, kao dobrovoljan doprinos smanjivanju velikog broja zaostalih predmeta.

“U tom su smislu nacionalna tijela, osobito sudovi, prvi čuvari ljudskih prava. Oni su ti koji osiguravaju potpunu, učinkovitu i izravnu primjenu Konvencije u skladu s načelom supsidijarnosti”, naglasila je ministrica.

Prema njezinim riječima, “poštivanje ljudskih prava naša je trajna obveza prema nama samima, a njihova zaštita naša odgovornost prema vlastitom društvu”.

Ministrica je kazala da je Hrvatska od ove godine po prvi put i članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava te da je “naše ukupno međunarodno djelovanje, u skladu s utvrđenim vanjskopolitičkim prioritetima, usmjereno i prema daljnjem razvoju i zaštiti ljudskih prava”.

Sutkinja ESLJP-a Ksenija Turković je pojasnila da što se tiče statusa Europske konvencije o ljudskim pravima u hrvatskom pravnom sustavu, sadržajno gotovo nema razlike između prava zajamčenih Ustavom i onih zajamčenih Konvencijom. Također, dodala je, moguća je direktna primjena EKLJP-a i prakse ESLJP-a.

Konvencija također ima pravnu snagu iznad zakona, ima kvazi-ustavni status i ima supsidijarni karakter.

Glede broja predmeta koji iz Hrvatske stižu na Sud, potvrdila je da Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu, ima relativno puno slučajeva pred ESLJP-om.

Po njezinim riječima, do 31. 12. 2016. zaprimljeno je 14.075 zahtjeva, a odbačeno je 13.115.

“To je jako puno odbačenih zahtjeva, 93 posto, ali Hrvatska u tome nije puno drugačija od ostalih zemalja. Broj odbačenih predmeta penje se u nekim zemljama i na 98 posto”, kazala je Turković.

Pojasnila je da to pokazuje da slučajevi nisu dobro pripremljeni te da prije nego slučaj dođe do ESLJP-a moraju u potpunosti biti iscrpljena sva domaća pravna sredstva.

U slučaju Hrvatske, do danas je donijeto 375 presuda, a nađene su 364 povrede članaka Konvencije.

Turković je ocijenila da je hrvatski pravni sustav napredovao i sve više zna što činiti s tom Konvencijom, posebice istaknuvši da je “veliki iskorak” napravio Ustavni sud. Supsidijarnost, nastavila je, donosi velike promjene i sve veća prednost će se davati domaćim sudovima, no to je moguće jedino ako druga strana funkcionira kako valja.

Istaknula je “slučaj Travaš” kao odlično napravljen posao koji je ESLJP-u olakšao rad.

Guido Raimondi, predsjednik Europskog suda za ljudska prava koji boravi u posjetu Hrvatskoj prigodom 20. obljetnice hrvatskog pridruživanja toj instituciji sa sjedištem u Strasbourgu, zahvalio se na predanoj potpori Sudu od strane Hrvatske koju smatra iznimno važnom. Prethodno se sastao s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Andrejom Plenkovićem.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Daniel KASAP
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.