Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu kao svoju novu premijeru najavljuje, u petak 20. travnja slavnu egzistencijalističku dramu “Peer Gynt” Henrika Ibsena, koju istaknuti norveški redatelj Erik Ulfsby postavlja kao digitalizirano putovanje u svijet sjećanja i životnoga preispitivanja naslovnoga (anti)junaka.

Kako se ističe u najavi, predstava je dio EU projekta ‘Europski kazališni laboratorij: Drama postaje digitalna’, koji financira Europska komisija iz programa Kreativna Europa 2014. -2020., a ostvaruje se u suradnji HNK-a Zagreb i partnera iz  Det Norske Theatrea, nacionalnoga kazališta iz Osla.

Koprodukcijski projekt “Učini udaljenost nepostojećom” rezultirat će postavljanjem dvaju nacionalnih modernističkih klasika dramske književnosti, “Peera Gynta” Henrika Ibsena u režiji Erika Ulfsbya u zagrebačkome HNK-u 20. travnja, te “Kraljeva” Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana u Det Norske Theatreu  27. travnja u Oslu.

Nagrađivani norveški redatelj Erik Ulsfby umjetnički je ravnatelj Det Norske Teatret u Oslu i dobitnik dviju prestižnih norveških Nagrada Hedda za najbolje predstave sezone.

Svoju verziju jednog od najsloženijih i najtežih djela svjetske dramske književnosti u središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kazališnoj kući postavlja s fokusom na susret između Peera i Ljevača pucadi, te koristeći inovativnu audio-tehnologiju koju razvija u suradnji sa stručnjacima iz područja elektroakustike.

“Peer, ti lažeš!”, slavne su riječi Peerove majke kojima počinje drama “Peer Gynt” Henrika Ibsena, praizvedena 1867. u Oslu. Naslovni (anti)junak Peer lažljivac je, avanturist, romantik, sin nekada bogata i ugledna trgovca Jona Gynta.

Nakon života u izgnanstvu, iz hira i taštine uništivši i sebe i niz drugih ljudi, Peer se kao starac vraća u domovinu, suočava sa svim svojim neizrečenim i propuštenim djelima te, svodeći račune, shvaća svu promašenost svojega života. Ljevač pucadi želi pretopiti njegovu dušu u novi materijal jer ona nije ostvarila ciljeve za koje je bila stvorena.

Peer Gynt nikako ne pronalazi pravoga sebe, no na kraju ga svojom strpljivom i milosrdnom ljubavlju otkupljuje djevojka Solveig, koju je prevario a koja ga je jedina voljela.

“Peer Gynt bliži se kraju životnoga puta. Umoran je, zasićen i istrošen. Život mu je bio obilježen mnoštvom uspona i još više padova. Bio je bogataš i skitao se po svijetu. Upoznavao je ljude i razna bića, vodio je egocentričan, buran i uzbudljiv život”, stoji u najavi.

“Peer je htio pobjeći – iz Norveške, ali prije svega od sebe. Želio je sebe stvoriti iznova, razviti se, obogatiti se; htio je trošiti i uživati. No sada se pred kraj života vraća kući opterećen bremenom doživljenih iskustava. Sad je čas da položi račune za svoj život. Tko je on zapravo? I hoće li sačuvati život nakon susreta s Ljevačem pucadi?”

Na Peerovo pitanje “Koja je svrha svega?”, dobiva odgovor da to treba naslutiti. Oni koji nisu kadri naslutiti, osuđeni su postati lak plijen vragu. S jednom nogom iznad ponora, Peer mora baciti svjetlo na vlastiti život i djela.

Dramaturzi predstave su Carl Morten Amundsen i Sanja Ivić, scenografiju potpisuje Arne Nøst, kostimografiju Ingrid Nylander, oblikovatelj videa je Reidar Richardsen, oblikovatelj zvuka i stručnjak za nove zvukovne tehnologije Amund Ulvestad, a skladatelj Mitja Vrhovnik  Smrekar.

Staroga Peera utjelovljuje Siniša Popović, čiji se Peer osvrće na proživljeno u trenutcima kada se njegov život konačno bliži kraju. “Publiku će ponijeti bujica uspomena iz tamne odaje Peerovih sjećanja. Različite uspomene redaju se jedna za drugom u dugačkome nizu. Doima se kao da Peer lista amo-tamo po vlastitu fotoalbumu u kojem se odvija i evocira cijeli njegov život”, ističe se u najavi.

Lik Peera podijeljen je još na sanjara (Silvio Vovk), lagodnika (Nikša Kušelj), brodolomca (Slavko Juraga), princa Trollova (Ivan Colarić), odgonetača zagonetki (Luka Dragić), te zavodnika (Filip Vidović), a ansambl od 14-ero glumaca upotpunjuju Alma Prica kao Ljevač Pucadi, Luca Anić je Solveig, a glume još Ksenija Marinković, Lana Barić, Nina Violić, Vanja Matujec i Ivana Boban.

Komentiraj